ENERGETSKA EFIKASNOST – INVESTICIJA ZA UŠTEDU

ENERGETSKA EFIKASNOST – INVESTICIJA ZA UŠTEDU

28 avgusta 2015

energetska-efikasnost_12Pojam energetska efikasnost znači upotrebu manje količine energije (energenata) za obavljanje istog posla, odnosno funkcije (grejanje, hlađenje, osvetljenje). Šta zapravo to znači i kako postići energetsku efikasnost?

Svetska potrošnja energije se udvostručila od 1970. godine do danas, a utrostručiće se do 2030. godine. Posledica toga je da se zalihe fosilnih goriva (nafta i gas) smanjuju, dok će cene energenata rasti. Osim toga visoke emisije ugljen-dioksida (CO2) imaju negativan uticaj na klimatske uslove. Da bi se obezbedila budućnost traži se energetska efikasnost.

Energija je ograničeni resurs, a čovečanstvo nije bilo spremno na prilagođavanje prirodi, što je stalno povećavalo nivo korišćenja energije. Razmišljanja o racionalnom energetskom ponašanju u oblasti graditeljstva javila su se pre nego što su bila nametnuta energetskom krizom s početka 70-ih godina prošlog veka, a kroz razvoj nove naučne discipline – energetska efikasnost.

Kod teme uštede energije ljudi prvo razmišljaju o automobilu ili o stand-by funkciji na elektronskim uređajima u domaćinstvu, iako na proizvodnju toplote za stambene i poslovne objekte u većini zemalja otpada najveći udeo potrošnje energije. Procenjuje se da to iznosi oko 40%, pa prema tome tu su najveći potencijali za uštedu. U Srbiji, gde industrija slabo radi, procenat je znatno veći. Ali krenimo redom…

Intenzivni razvoj industrije, naročito posle Drugog svetskog rata, izazvao je velike migracije, uticao na promenu strukture stanovništva i doveo do masovne stambene izgradnje – kako u Evropi, tako i u Srbiji. Graditi brzo i jeftino predstavljalo je meru napretka, a ubrzani rast gradova doživljavan je kao jedan od fenomena globalnog razvoja i takođe kao mera uspeha. Ekološki i ekonomski aspekti ovakvog razvoja nisu bili razmatrani. Potrošnja energije u objektima prvi put dolazi u žižu interesovanja svetske javnosti sedamdesetih godina prošlog veka, kao posledica velike energetske krize. Problem energije, između ostalog i zagrevanja objekata, bio je pre svega rezultat krize uzrokovane rastom cene nafte na svetskom nivou 1973. godine. Shodno tome moralo je da se deluje. To je podrazumevalo pravljenje modela koji omogućuju poređenje svih zgrada, kako bi se napravile uštede sa aspekta potrošnje energije.

Oko 70% izgubljene energije u Srbiji odlazi kroz prozore i zidove. U ostatku Evrope je trenutno ta situacija za nekih 40 do 50 procenata bolja, sa tendencijom daljeg poboljšanja. Izgubljena energija predstavlja zapravo izgubljeni novac, jer dobro izolovana zgrada putem relativno malih ulaganja od rasipnika može postati štediša, pa čak i proizvođač energije.

I dok se savremena arhitektura danas (a i u bliskoj budućnosti) bavi pitanjem kako od stana napraviti što bolji termos, pitanje je šta raditi sa starim zgradama koje troše energiju kao „rupe bez dna“.

energetski_pasošPrimera radi, nova zgrada po kvadratnom metru troši manje od tri litra lož ulja godišnje, dok stara zgrada troši od 20 do čak 60 litara. U Evropi je 35 odsto zgrada starije od 50 godina. U Srbiji je 33 odsto zgrada starije od 50 godina, a 45 odsto starije od 25 godina. Ovo je baš period koji se poklapa sa ekspanzijom posleratne izgradnje – dakle izostankom brige o energetskoj efikasnosti.

Evropska komisija analizirala je i procenila da zgrade predstavljaju veliki problem za životnu sredinu, ali istovremeno nude i neka rešenja, naročito kada je reč o potencijalu za privredni rast. Samo proizvodnja izolacionih materijala u naredne dve decenije mogla bi da omogući kreiranje oko dva miliona novih radnih mesta. Nalazi Evropske komisije govore da bi ukupna ulaganja od 45 miliona evra u renoviranje starih objekata mogla na godišnjem nivou da otvore fantastičnih 760 hiljada novih radnih mesta. (izvor: http://www.renewableenergyworld.com)

U Srbiji postoji veliki potencijal za uštedu energije i implementaciju mera energetske efikasnosti u izgradnji i održavanju zgrada, naročito ako se uzme u obzir da je potrošnja struje dvostruko veća nego u Evropskoj uniji.

Kod obezbeđivanja efikasnog korišćenja energije u zgradama, uzimaju se u obzir vek trajanja zgrade, klimatski uslovi lokacije, položaj i orijentacija zgrade, njena namena, uslovi komfora, materijali i elementi strukture zgrade i omotača, ugrađeni tehnički sistemi i uređaji, kao i izvori energije i kogeneracija i mogućnosti za korišćenje obnovljivih izvora energije. Da bi se do toga došlo, svaka zgrada/objekat trebala bi da ima elaborat energetske efikasnosti i energetski pasoš.

Elaborat energetske efikasnosti je dokumentacija koja obuhvata proračune, tekst i crteže. To je deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole, ili uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova na rekonstrukciji, adaptaciji, sanaciji ili energetskoj sanaciji zgrade. Energetski pasoš je sertifikat o energetskim svojstvima zgrade, dokument koji sadrži izračunate vrednosti potrošnje energije u okviru određene kategorije zgrade, energetski razred i preporuke za poboljšanje energetskih svojstava zgrade.

Energetski razredi zgrada

Energetski razred za stambene zgrade određuje se na osnovu maksimalne dozvoljene godišnje potrebne finalne energije za grejanje [kWh/m2], definisane propisom kojim se uređuju energetska svojstva zgrada. I to posebno za nove, a posebno za postojeće zgrade. Maksimalna godišnja dozvoljena potrebna finalna energija za grejanje (QH, nd, max – kWh/m2) odgovara energetskom razredu „C”.

Svaka novoprojektovana zgrada mora da zadovolji minimalno energetski razred „C“, da bi mogla da se izda građevinska dozvola. U slučaju sanacije/adaptacije postojeće zgrade, investitor je dužan da energetski razred popravi za jedan.

Energetski razred zgrade je pokazatelj energetskih svojstava zgrade. Izražen je preko relativne vrednosti godišnje potrošnje finalne energije za grejanje [%], i predstavlja procentualni odnos specifične godišnje potrebne toplote za grejanje [kWh/m2] i maksimalno dozvoljene [kWh/m2] za određenu kategoriju zgrada. Zgrade se svrstavaju u osam energetskih razreda prema energetskoj skali – od „A+” do „G”, s tim da „A+“ označava energetski najpovoljniji, a „G” energetski najniži razred.

Cene energije i energenata će u sledećem periodu i dalje rasti, zbog globalnih ili lokalnih razloga, što će uticati na porast troškova stanovanja, a samim tim i života. Dakle, ako ulažemo u energetsku sanaciju naših zgrada, smanjujemo troškove stanovanja i života, odnosno ulažemo u sigurniju, ugodniju i kvalitetniju budućnost.

Evropska računica investiranja u izolaciju je sledeća: Na jedan uloženi evro, vraća se sedam i po evra u relativno kratkom roku, od tri do osam godina. Ovde govorimo o uštedi energije, otvaranju novih radnih mesta, poreza koji proističe iz toga. (Izvor: https://ec.europa.eu/energy/).

Na konkretnom primeru, trošak izolacije krova porodične kuće u umerenom klimatskom području iznosi 30 evra po metru kvadratnom. Godišnja ušteda nakon postavljanja izolacije tog krova je 7,5 evra po metru kvadratnom.

Za krajnjeg korisnika, naravno, najveća korist od energetski efikasne zgrade je smanjenje mesečnih računa za grejanje, hlađenje i električnu energiju, uz komfornije življenje. Ako se ima u vidu navedeno, jasno je da će energetski efikasne zgrade na tržištu nekretnina znatno dobiti na ceni, dok će zgradama s velikom potrošnjom energije vrednost padati.

Investicija u energetsku sanaciju postojećih objekata čini se skupa u prvom trenutku, ali činjenica da se uloženi novac vraća tokom nekoliko godina kroz manje mesečne račune za energiju, pokazuje da je ovakva investicija veoma opravdana i isplativa.

Stanovnici Evrope prilikom kupovine nekretnina veoma vode računa u kakvom je energetskom stanju predmet kupovine. Energetski efikasna zgrada ima veću vrednost i višu tržišnu cenu. Takav trend će se neminovno proširiti i na srpsko tržište nekretnina, jer cene energenata imaju jasan i konstantan trend rasta.

dr Miloš Zdravković dipl.ing.el.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. darko says:

    ENERGETSKA EFIKASNOST JE OBICNA GLUPOST POSTO NAFTE NESTAJE A I KOLICINA METALA U SVETU TJ EVROPI I AMERICI ONDA SE IZMISLILA ENERGETSKA EFIKASNOST DA SE NE RECE NEMA ENERGIJE DRUGI M RECIMA

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *