Ево како Немци мрзе избеглице!

Evo kako Nemci mrze izbeglice!

24 jula 2015

4565676756Sveže zatrpana humka, s krstom na kojem je okačen buket cveća i natpis „nepoznatoj izbeglici”, osvanula je minulih dana u parku pored Gradske biblioteke u Hajdelbergu i šokirala brojne žitelje ovog grada na jugozapadu Nemačke. Na prvi mah se svaki prolaznik zapitao da li je neko zaista tu sahranjen. Ipak, koji tren kasnije većini je bilo jasno da je to jedan od neobičnih pokušaja boraca za ljudska prava da kod Nemaca podstaknu saosećajnost sa sudbinama brojnih izbeglica koje dolaze u Evropu.

Međutim, čini se kao da situacija ide u potpuno drugom smeru, budući da je u prvih šest meseci ove godine u Nemačkoj zabeleženo čak 150 podmetanja požara i drugih napada na izbeglička skloništa, u odnosu na ukupno 170 napada u toku cele prošle godine. U zemlji koja očekuje ove godine da primi oko 450.000 osoba koje traže azil, ovi podaci su uznemirujući, a najslikovitije ih opisuju događaji minulog vikenda.

Pročitajte još:

NEMAČKA DRHTI OD STRAHA: Turski emigranti stvaraju TURSKU DRŽAVU u Nemačkoj!

Šiptari od Nemačke prave Ameriku

NEMAČKI MEDIJI: Nemačka mora da raskine đavolji pakt sa Amerikom

Grupa ljudi, za koje se sumnja da su neonacisti, podmetnula je požar u skloništu za izbeglice u opštini Remhingen, u pokrajini Baden-Virtemberg, što se dogodilo samo nekoliko dana pre nego što su nepoznate osobe na istoku zemlje, u gradu Belen blizu Lajpciga, pucale na prozore tamošnjeg skloništa. Prošle nedelje je u bavarskom gradu Fora prazno sklonište zapaljeno, a kasnije je otkriveno da su nacističke svastike bile iscrtane na zidovima. Slična podmetanja požara i napadi uglavnom na skloništa, koja su tek pripremljena da u njih budu privremeno useljene izbeglice, dogodili su se u gradovima Frajtak, Majsen, Treglic, Rostok, Libek, Ešeburg, Hojersverda, Drezden, Hepberg…

„Sramota me je zbog mržnje prema strancima na ulicama Nemačke”, rekao je ministar pravde Hajko Mas, dodavši da je osim „iracionalnih strahova i nasilja” prema izbeglicama u Nemačkoj video i izlive saosećanja za probleme tih ljudi.

I zaista, u aprilskom ispitivanju javnog mnjenja čak 50 odsto Nemaca izjasnilo se da bi Nemačka trebalo da primi još izbeglica. Međutim, politički analitičari ističu da vlada propušta priliku da deluje brzo i odlučno protiv nasilja i pri tome na posredan način ohrabruje napade tako što ne čini ništa ili daje populističke komentare protiv stranaca koji zloupotrebljavaju mogućnost da traže azil. Pre nekoliko dana na „Guglovim” mapama se čak pojavila mapa koja pokazuje svako sklonište za izbeglice u Nemačkoj, što je bio svojevrsni putokaz ultradesničarima gde treba napasti. Reakcija vlasti je izostala.

„Vlada nema koherentnu strategiju i pojedini političari, posebno oni sa desnice, situaciju čine još gorom zapaljivim komentarima i akcijama”, kaže profesor političkih nauka dr Hajo Funke, sa berlinskog Slobodnog univerziteta.

Kao jedan od primera takvog populizma, analitičari navode izjave Horsta Zehofera, bavarskog premijera i prvog čoveka Hrišćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske partije Hrišćansko-demokratske unije Angele Merkel. On je odlučio da u Bavarskoj uvede posebne centre za izbeglice sa Balkana, koji bi bili veoma blizu granice kako bi mogli da budu što brže proterani nazad u zemlje porekla.

„Desničarske populističke ideje se kao požar šire u CSU i to je veoma opasno”, kaže profesor Funke i dodaje da je talasu nasilja prema strancima 1990, kada je u podmetnutim požarima poginulo 186 stranaca, prethodilo „mentalno podmetanje vatre” kroz provokativnu antiimigrantsku retoriku pojedinih nemačkih političara.

Na plan Bavarske da izgradi šatorske kampove specijalno za balkanske tražioce azila oštro su reagovale socijaldemokrate i Zeleni, kao i brojne organizacije. Čini se evidentno da Nemci jasno razlikuju izbeglice sa Bliskog istoka, koje bežeći od ratova traže azil u Nemačkoj, od izbeglica sa Balkana koje, kako ih ocenjuju u Nemačkoj, beže od siromaštva, što nije osnov za dobijanje azila. Zbog toga se izbeglice sa Balkana često opisuju kao ljudi koji samo pokušavaju da se okoriste od nemačkog socijalnog sistema.

Sudeći kuda vodi debata u nemačkim medijima, sva je prilika da će Nemačka rešenje za preveliki broj tražilaca azila sa Balkana uskoro rešiti tako što će Crna Gora, Albanija i Kosovo dobiti status „zemalja sigurnog porekla”, kao što su ih već dobile Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina. Ovaj status potvrđuje da u toj zemlji nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga da njeni građani podnesu zahtev za azil u Nemačkoj.

U teoriji, ako državljanin neke od ovih zemalja ne donese odmah jasne dokaze sistemske diskriminacije, trebalo bi da bude vraćen u svoju zemlju u roku od nekoliko dana. Međutim, njihovi zahtevi se pojedinačno proveravaju pa u praksi to i dalje zna da potraje, budući da nema dovoljno službenika koji obrađuju zahteve.

S druge strane, opoziciona stranke Zeleni protivi se proglašenju Kosova i Albanije zemljama sigurnog porekla i pri tome ističe da su „Romi na Balkanu etnički diskriminisani”. I minhenski dnevni list „Zidojče cajtung” ističe da su na zapadnom Balkanu „u borbi protiv siromaštva i manjka perspektive najveći gubitnici – Romi”.

„Iza zbirnog naziva izbeglice s Balkana zapravo se kriju većinom Romi. To pokazuju i brojevi Savezne kancelarije za migracije: u martu ove godine u Nemačkoj je 690 osoba iz BiH tražilo azil, među njima 407 Roma. Srpski građani su podneli 2.833 zahteva, od toga su 2.525 Romi. Od 1.186 građana Makedonije, 644 su bili Romi”, piše list, navodeći da sve ove zemlje spaja siromaštvo u kojem su posebno ugroženi Romi te „mnogi (od njih) jedinu šansu za bolji život vide u zahtevu za azil negde u zapadnoj Evropi”.

Zvanični Berlin, pak, priznaje da su Romi u teškom položaju, ali ne tvrdi da postoji sistemska diskriminacija jer bi to značilo da mora da primi sve Rome koji dođu sa Balkana.

(Politika)

KOMENTARI



3 komentara

  1. Za Srbiju says:

    Neka preuzmu sve Rome iz Srbije i neka oni rešavaju svoje probleme. Gorući problem i goruće pitanje u Srbiji, predstavljaju azilanti iz Azije i Afrike, koji svakodnevno ufuravaju u Srbiju i padaju na našu grbaču. Ne zna se gde je kritičnije, na jugu, istoku ili severu Srbije. 100 000 Kurda okružuje Sombor, 50 000 Zaječar,.... Kupuju napuštene salaše po Vojvodini, a niko ne zna šta rade na tim salašima daleko og naselja. Državna bezbednost nema evidenciju kretanja i boravljenja ovih muslimanskih ekstremista po Srbiji. Azilanti su tamnoputi muslimani, uglavnom vojno sposobni. Mnogi ne žele da napuste Srbiju i uče srbski. A ovi drugi, mesecima, kao čekaju, da odu. Neće ih Grčka, neće ih Makedonija ni Bugarska. Neće ih EU. Oni iz zemalja EU dolaze u Srbiju. Cilj je Srbija. Mađarska je udarila zid za srbske izbeglice, jer nas čeka klanje u Srbiji, dok naša vlada bezbrižno letuje. Srbija je okupirana i jedina zemlja, koja je raširila noge hordama azilanata. Spremajmo se.

  2. Za Srbiju says:

    https://www.youtube.com/watch?v=Y0EwySjiDQw#t=327

  3. mister Tucoprc says:

    aaa, pa, nemci, ovo nije demokratsko od vas, vi ste genocidnan narod, gubitnici, i vi morate da primate izbeglice i da ih naseljavate:-)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *