Evo kako su se finansirali prvoborci Evromajdana i kako su reketirali narod

Evo kako su se finansirali prvoborci Evromajdana i kako su reketirali narod

23 marta 2014

000_Par7795457_m Ukraine Maidan KyevCrno nebo od dima zapaljenih automobilskih guma, ogaravljeni demonstranti na barikadama, veliki kazani sa gulašom, čaj koji se deli promrzlim ljudima da se zagreju, narod koji donosi sendviče i hranu… To su se u sve scene koje su protekla tri meseca ređale na kijevskom Majdanu. Konačni bilans tromesečnih nemira je više od sto poginulih demonstranata i policajaca. Na Majdan je zaista dolazio nemali broj ogorčenih građana kojima se zgadila korumpirana Janukovičeva vlast, ali „jezgro“ onih koji su se do krvi tukli sa policijom, je činio neko drugi.

Scenario rušenja Janukoviča bio je predviđen za 2015. godinu kako mu se ne bi dozvolilo da se kandiduje još jedan mandat. Međutim, posle njegovog odbijanja da u Vilnjusu potpiše akt o pristupanju EU, u Kijevu su počeli nemiri.

– Tačno je da su neki oligarsi pomagali Majdan ali glavni finansijeri su bili različiti fondovi i tzv. nevladine organizacije sa Zapada, ali i ambasade. Za kratko vreme diplomatska pošta se povećala čak deset puta. Iz Amerike su avionom stizali džakovi dolara koje mi nismo mogli da zaustavimo jer su deklarisani kao „diplomatska pošta“ – objašnjava sada već bivši rukovodilac ukrajinske Službe bezbednosti, general Aleksandar Jakimenko.

– Vrlo brzo smo se uverili kakva je to pošta kad su se počeli pojavljivati ljudi u menjačnicama sa tek štampanim dolarima. Ali osim Amerikanaca, Majdan su materijalno pomagali mnogo i Poljaci.

Ruske obaveštajne službe ističu još jednu činjenicu da ultranacionalisti godinama dobijaju pomoć iz dijaspore koja živi u SAD i Kanadi.

Poslednjih pet godina nacionalisti su sistematski sprovodili „vojna logorovanja“. Reportaže o takvoj vrsti aktivnosti objavljivali su na svojim sajtovima.

– To su tzv. „viškoli“, mladi ljudi koji su išli na vojna logorovanja koja su se uglavnom sprovodila u šumama zapadne Ukrajine. Kad nisu imali uslova, išli su u goste, kod instruktora u Poljsku, Litvaniju i Letoniju. Inače, ta logorovanja su počela da se organizuju u vreme dok je predsednik bio „narandžasti“ Viktor Juščenko. Za to su se trošile pare iz državnog budžeta – objašnjava general Jakimenko.

Mnogi rukovodioci Desnog sektora imaju kriminalne dosijee. Tako je Aleksandar Muzičko, čiji je nadimak Saša Beli, ratovao u Čečeniji. On voli da se hvali da ga je lično nagradio Ordenom nacije general Džohar Dudajev. Posle pogibije Dudajeva, Aleksandar Muzičko se vratio u Ukrajinu, gde je često imao problem sa policijom. Kažnjavan je zbog kafanskih i uličnih tuča, reketiranja. Godine je proveo u zatvoru.

Njegovo lice mnogi u Ukrajini su zapamtili kad je 20. februara u gradu Rovno na mesnom Majdanu mahao „kalašnjikovim“, a kasnije pred TV kamerama istukao tamošnjeg tužioca.

Lider Desnog sektora na Majdanu, filolog po profesiji, Dmitrij Jaroš pre par godina napisao je knjigu „Nacija i revolucija“ u kojoj tvrdi da je glavni neprijatelj Ukrajine „Moskovska imperija“. Za Desni sektor, glavni protivnik u Ukrajini je „peta kolona Kremlja“. Za njih su neprijatelji svi koji u Ukrajini sa simpatijama gledaju na zbližavanje sa Rusijom. Zato je Dmitrij Jaroš često ponavljao „smrt ruskim okupatorima“.

Nove vlasti u Kijevu, pre svega premijer Sergej Jacenjuk i v. d. predsednika Aleksandar Turčinov, imaće velike glavobolje kako da urazume Desni sektor koji divlja, pljačka i tuče, što sve više izaziva ogorčenje građana. Pitanje je koliko će članova Desnog sektora dobrovoljno predati oružje.

PARTIJA SLOBODA

Po nacionalističkom naboju Desnom sektoru najbliža partija je Sloboda. Njihovog lidera, hirurga po profesiji, Olega Tjagniboka mnogi su na Majdanu zapamtili po antiruskoj retorici. Upravo ta partija je u Vrhovnoj radi na prvoj sednici posle puča suspendovala zakon o jeziku koji je davao pravo Rusima, gde ih je više, da mogu da koriste svoj jezik. Tjagnibok je deset godina bio član Socijal-nacionalne partije Ukrajine.

(Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *