Ево ко је дао име Ади Циганлији!

Evo ko je dao ime Adi Ciganliji!

18 avgusta 2015

Ada-Ciganlija5BILA je utočište disidenata, umetnika, ljudi koji su bežali iz društvenog epicentra i onih koji su životarili na margini. Na njoj su prvo nicale kućice na drvetu, da bi poslednjih godina postala beogradska Kopakabana, sa kafićima, uređenim plažama i adrenalinskim zabavama. Ada Ciganlija pratila je ritam i život Beograda, pa i cele države. Menjala se sa njima, propadala i oživaljavala, od ostrva postala poluostrvo, od rukavca je stvoreno jezero.

Istoriju Ade Ciganlije, od devetnaestog veka do danas, zabeležili su i objavili saradnici Instituta za savremenu istoriju dr Kosta Nikolić i dr Srđan Cvetković. Treći autor projekta “Ada Ciganlija”, u izdanju „Profila“, jeste Zorica Marinković.

– Provodeći dosta vremena na Adi, shvatili smo da ne postoji izdanje u kome je objavljena njena cela istorija, specifičnosti, hronologija dešavanja na ovoj lokaciji. Upravo zbog toga, odlučili smo da bude objavljena dvojezično, na srpskom i engleskom – kaže za “Novosti” dr Srđan Cvetković. – Prikupljali smo materijale na raznim stranama, od Arhiva Beograda, pa do svedočanstava koje čuvaju stare “adadžije”. Tako smo došli do podataka od doba Karađorđa, pa do specifičnosti savremenog kupališta, koje se najviše razvilo posle 2000. godine. Kroz istoriju jedne lokacije može se pratiti istorija grada, pa i cele države. A Ada Ciganlija je, pored Kalemegdana, najprepoznatljivija destinacija glavnog grada.

Njeno ime, objašnjava Cvetković, keltskog je porekla, nastalo od “singa” i “lija”, što znači ostrvo i podvodno zemljište.

Autori knjige vraćaju se do Karađorđa i Obrenovića, otkrivaju koliki je Nušić bio zaljubljenik u ovu beogradsku oazu, koja je do polovine 20. veka bila nalik džungli. Krajem 19. veka tu je formiran zatvor državnog suda, koji je postojao do polovine 20. veka. U njemu je bio i general Dragoslav Mihailović, koji je najverovatnije i skončao na Adi. Kada je zatvor prestao da radi, ova lokacija menja svoje lice.

OMILJENO MESTO MOME KAPORA

MNOGI znameniti umetnici bili su veliki zaljubljenici u Adu Ciganliju. Prvi među njima, Momo Kapor, posvetio joj je mnoge slike, čak i jedan roman. Na Adi su, pored njega i Peđe Ristića, dane provodili i Pavle Vuisić, Bora Todorović, Živan Saramandić, Dejan Medaković, Bogdan Tirnanić…

(Večernje novosti)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. vLADA says:

    Najbolji deo Ade je nudisticka plaza ali ne zbog golih vec sto tamo zaista nema primitivaca!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *