ЕВО КОЛИКО је богат ВАТИКАН!

EVO KOLIKO je bogat VATIKAN!

25 jula 2017

Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić po svoj prilici nije bio previše sretan kad je tportal.hr prvi u Hrvatskoj objavio podatke iz izveštaja o poslovanju Vatikanske banke za 2016. Ispalo je da šetorica članova Kardinalskog odbora te banke, što odgovara nadzornom odboru, imaju zajedno deponirano 25 milijuna kuna, odnosno 3,4 milijuna eura. Koliko od tog novca otpada na svakoga od njih, nije objavljeno. Bozanić je u Kardinalski odbor izabran 2014.

Objava ovakvog podatka javnosti je zanimljiva i zbog otkrića o stanju s bogatstvom menadžera Vatikanske banke i zbog objave podataka o financijskom poslovanju Rimokatoličke crkve, točnije Svete stolice, točnije Vatikana. Aktualni papa Franjo, stasao kao katolički duhovnik na učenju o siromašnoj Crkvi, od početka svog mandata inzistira na skromnosti. Odbio je nositi zlatni križ, nego je inzistirao na svom željeznom. Mnoštvo od onoga što dobije na dar kao papa, odmah daruje siromašnima.

Jedna od prvih stvari koje je napravio u Vatikanu, bilo je da je otvorio besplatne tuševe za beskućnike, doznavši da je izvjesni beskućnik „Franco“ odbio poziv nadbiskupa Konrada Krajewskog, inače vatikanskog socijalnog radnika, u restoran na večeru, požalivši se da „smrdi“ jer u Rimu beskućnici nemaju gdje okupati se. Krajewskog je imenovao upravo papa Franjo, ovaj mu je osobno prenio problem beskućnika.

No uzusi ponašanja Vatikanske banke oslanjaju se na dva milenija financijskog poslovanja katoličke crkve tijekom čega se događalo doista svašta i ne mijenja se lako. Crkva je bogata, posljednjih godina osim seksualnih, otkrivaju se i financijski i korupcijski skandali, što samo potiče znatiželju svjetske javnosti koliko je Vatikan, odnosno Sveta stolica, kao država doista bogata. Pa i Vatikanska banka. Prvo BDP. U svijetu pri kategorizaciji državnih ekonomija u pravilu citiraju UN, MMF, Svjetska banka i CIA.

I baš CIA potrudila se 2011. izračunati BDP Vatikana. Došla je do toga da je verska država od oko 800 stanovnika imala BDP od 308 milijuna dolara, što je značilo da je to po građaninu 365.796 dolara, odnosno apsolutno najviše na svijetu. U ostatku svijeta, primjerice, prvi sljedeći je Luksemburg koji je u 2016. imao nešto malo više od 100.000 dolara po stanovniku. Koliko je Vatikan doista bogat, praktično je nemoguće izračunati iz niza razloga.

Prvo zato što se niti oni sami ne znaju gde im je uvijek koja hrpa novca ili zlata. U prosincu 2014. George Pell, kardinal koji je nedavno gadno zglajzao zbog niza optužbi u Australiji za pedofiliju, objavio je da je kao prvi šef Sekretarijata za ekonomiju otkrio nekoliko stotina milijuna eura naprosto „zaturenih“ na nekim računima u Vatikanu koji se nisu nigde prikazivali. Sljedeći problem je to što je mnoge predmete u Vatikanu praktično nemoguće procijeniti jer svaka procjena počiva na tržišnoj vridnosti.

Pa ako je reč o zlatnim ukrasima po vatikanskim palačama, o umetninama Michelangela, Raphaela i nepregledne vojske umjetnika koji su ukrašavali Vatikan skoro 2000 godina, koji se nikada neće prodati, onda je i vrednost neprocenjiva. Za Vatikansku banku, koja postoji od 1942., danas se napokon zna kolike vrednosti čuva u svojim trezorima, na svojim računima, odnosno kolike korporativne udele posjeduje.

Riječ je o osam milijardi dolara, a to što je sada potresa niz korupcijskih skandala, direktna je posljedica upornog rada prvo pape Benedikta XVI, a sad i posebno pape Franje na raščišćavanju poslovanja, otvaranja podataka javnosti. Nakon što je Vatikanska banka nedavno zatvorila 4000 očito koruptivnih računa, ona ih danas ima 33.400 čistih. Ako ste katolik i ako vas zanima, ne možete otvoriti račun u toj banci ukoliko niste državljanin Vatikana ili barem Crkveni službenik.

Ono što ste eventualni čuli da je netko posebno „počašćen“ tamošnjim računom, zapravo je čista utaja poreza, ono protiv čega se bore posljednja dvojica pape. Službeni naziv Vatikanske banke je „Institut za vjerske poslove“ i osam milijardi dolara, koliko god bilo neopisivo puno za državicu, makar i takvu koja duhovno vodi 1,2 milijarde katolika i ima diplomatske odnose sa skoro svim državama svijeta, još uvijek je samo sitniš u ogromnom bogatstvu diljem svijeta.

Lako i za 20 milijuna dolara zlatnih poluga Vatikana u Federalnim rezervama SAD-a. The Economist se prije pet godina potrudio ući u trag bogatstvu Crkve u SAD-u u što su istraživački novinari ubrojili i poslovanje tvrtki u njenom vlasništvu. Ispalo je da je 2010. ona samo u toj zemlji potrošila 170 milijardi dolara. Bilo je to usred početka kampanje i plaćanja milijardi odšteta žtrvama seksualnog zlostavljanja u Crkvi i istraga samog Vatikana o rastrošnosti pojedinih raspojasanih klerika.

U procjenu vrijednosti svih diplomatskih predstavništava Vatikana po svijetu i raznih udjela u nekretninama i poslovima, nitko nikad nije ušao. A u odnosu na to direktno vlasništvo Svete stolice nad udjelima u korporativnim poslovima i nekretninama od 1,1 milijarde dolara, zapravo je skoro pa zanemarivo. Uopće, kad se istražuje bogatstvo Crkve, mora se razlučiti bogatstvo Vatikana od bogatstva Vatikanske banke od bogatstva pojedinih nadbiskupija i sličnih administrativnih jedinica.

2014. je, primjerice, Vatikan kao država pretrpio deficit od 25,6 milijuna eura, unatoč tome što je te godine od Vatikanske banke dobio nešto više od 50 milijuna eura. Najveći troškovi su bile plaće – 126,6 milijuna eura za 2880 zaposlenih te godine. Od Vatikanskog muzeja Vatikan kao država te godine zaradila je 63,5 milijuna eura, od iznajmljivanja Sikstinske kapele Porscheu za jednu večeru, Vatikan je naplatio 5900 dolara, što je papa Franjo potrošio na siromašne.

Samo, nemaju u Crkvi svi vrijednosti poput aktualnog pape. Na početku mandata pritjerao je uza zid i do ožujka 2014. papa Franjo je prisilio na ostavku biskupa u Münsteru Franz-Petera Tebartz-van Elsta nakon što je njemačka javnost otkrila da je ovaj ulupao u zgradu biskupije 30 milijuna eura. Daleko da je to bio i jedini slučaj.

Takvim stilom papa Franjo je izrazito popularan duhovni vođa katolika, te je od početka njegovog mandata prihod od turizma triput veći nego u doba krutog, konzervativnog i ni izbliza tako karizmatičnog pape Benedikta XVI. Riječ je o vrlo vrijednim biznisima na svakom koraku i ogromnim novcima. Besplatna nije niti kanonizacija. U slučaju oca Nelsona Bakera, pokojnog američkog svećenika, PR, putovanja u i iz Rima, odvjetnici, kartice za molitve, sve skupa je došlo 250.000 dolara.

(Ekspres.hr / Vaseljenska TV)

KOMENTARI



2 komentara

  1. Paštrović says:

    Zato svi trče "k'o koze na so" da se pokatoliče. Niko tek tako ne postaje pravoslavac, i tako masovno. No, ljudski podrepački i podmukli karakter ne pruža ljudskoj "vrsti" mnogo izbora, osim onog da sagnu glavu, podviju rep i isključe ljudskost iz svoje prolaznosti. Pogledajmo samo Južnu i Latino Ameriku: već je i vrapcima jasno da su svi do jednog katolici, a primili su to "kršćanstvo" poslije onih silnih pogroma nad njima, baš i upravo od katoličke crkve! I mnogo mi liče na ove "moje srbe" koji pošto-poto 'oće da su u EU i u NATO. Dakle, prvo sankcije i bombe, uz obilno pljuvanje i olajavanje, pa da vidiš kako te ti popljuvani vole, i 'oće da su sa tobom i kod tebe. Koja je sad razlika izmedju pokatoličenih južnoamerikanaca i nas, popljuvanih i raščerečenih Srba, zna li ko da mi objasni? Nego, umjesto da pročitate moje razmišljanje uz ogromnu vjerovatnoću da će me moderatorski junoša slatko izbrisati, poslušajte Vidojevića i pročitajte "Zlatna koka Vatikana" na sajtu "Ivona Zivković".

  2. Way says:

    Bogat je upravo onoliko koliko će i osiromašiti, i to će se dogoditi neposredno pred dolazak pravednog Božijeg carstva u vreme izlivanja gneva Božijeg. Čitali ste "Otkrivenje Gospoda našeg Isusa Hrista koje Njemu dade Bog, da pokaže služiteljima šta će se uskoro zbiti?"

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *