ЕВО ЗБОГ ЧЕГА ГОРИ КАЗАХСТАН

EVO ZBOG ČEGA GORI KAZAHSTAN

6 januara 2022

U Kazahstanu, prvi put od 1986. godine, plamte masovni protesti širom zemlje protiv aktuelne vlasti. Tada, osamdesetih godina, već davno zaboravljeni poklič bio je: „Potreban nam je vođa Kazahstanac“. Na talasu nacionalizma vlast će preuzeti današnji lider Kazahstana iz senke Nursultan Nazarbajev. Još uvek nije jasna uloga samog Nazarbajeva u tim procesima jer je od njih profitirao, ali javno nije istupao kao nacionalista.



Decenije prolaze, mladi kazahstanski nacionalisti danas uzvikuju: „Matori, odlazi“ (Šal ket), dok pokušavaju silom da uzmu vlast u osam od 17 oblasti. Protesti, koji prerastaju u otvorenu nasilnu pobunu, zahvatili su najveći grad Kazahstana – Almati, kao i naftne gradove na zapadu zemlje u kojima je već besneo ustanak 2011. godine.

Povod za izbijanje protesta bila je liberalizacija cene gasa za pojedinačne korisnike, cene automobilskog gasa skočile su od 1. januara za 100 odsto, cene drugih za život neophodnih proizvoda prate sličan tempo. Neupućeni su krenuli da u svemu traže belosvetsku zaveru, dok upućeni analitičari predstavljaju proteste kao mešavinu socijalnog bunta usled „holoda i goloda“ (hladnoće i gladi) i borbi unutar kazahstanske elite za preraspodelu vlasti. Kao glavni inspirator protesta pominje se bivši zet Nazarbajeva, milijarder koji je nedavno prodao svoje akcije u državnoj gasnoj kompaniji. Osnovni politički zahtevi demonstranata su povratak na Ustav iz 1993. godine i odlazak klana Nazarbajevih sa vlasti, pa i iz države. Nikakve parole ili simboli koji bi se ticali Zapada, pa ni Rusije, ne dominiraju protestima. Nema nikakvih zahteva spoljnopolitičke prirode, što je jasan pokazatelj, budući da je rusko prisustvo u Kazahstanu mnogostruko.

Centralna Azija ima dugu istoriju mešanja zapadnih intervencionista, do čega je dolazilo i tokom 19. veka. Međutim, poslednjih decenija zapadni kapital uložen u rastuću mrežu NVO nije dao rezultate usmerene prema liberalizaciji srednjoazijskih društava. Osnovni vektori ostaju nacionalizam i pritajeni islamizam, koji u datim okolnostima idu ruku podruku. Kazahstan ekonomski u potpunosti zavisi od ruskog i kineskog kapitala, njegova spoljnopolitička orijentacija nalazi se pod diktatom tog objektivnog stanja. Previše agresivna reakcija Rusije na nemire u ovoj zemlji samo bi mogla da rasplamsa nezadovoljstvo i udalji Kazahstan od Rusije.

Zvanični predsednik Kazahstana, Kasim-Žomart Tokajev, vidno zastrašen protestima, najpre je pokušao da smiri stihiju obećavajući sniženje cena i da demonstrantima „ništa neće biti“ što su se okupili i pretili vlastima. Na te „štap-šargarepa“ ponude demonstranti su odgovorili izlaskom na ulice u većem broju.

Kazahstan je najvesternizovanija država Srednje Azije. Tamo, po poslednjim zvaničnim podacima, živi oko 23 odsto etničkih Rusa, dok je njihov udeo u opštoj populaciji, sudeći po poslednjim procenama, već pao ispod 20 odsto. Ipak, Kazahstan je po većini parametara azijska država, a tamo sila izaziva silu, dok su pregovori pokazatelj slabosti. Vlada se gvozdenom pesnicom ili se ne vlada uopšte. Belorusi, budući savremenim Evropljanima, nisu bili spremni da poginu za svoje ideale, a i zašto bi – oni teže komforu, a za komfor se živi, ne umire se.

Kazahstanski demonstranti su drugog kova. Naoružani svime što su mogli da dohvate pod ruku, oni se penju na oklopne transportere, gaze sve pred sobom. Slično kao u Kirgistanu, protesti su socijalno-klanovske prirode, ne geopolitičke i sigurno ne demokratske. Demokratija je evropska vrednost, neizbežna boljka koja polako vari i najtvrđe tenkove.

Nije isključeno da će protesti biti rasterani ili da će rezultirati promenom konfiguracije trenutne elite. Vlada je već raspuštena i poslata u ostavku, što je još jedan signal protestnoj hordi da samo treba da udari jače, da je nadomak cilja. Rusija posmatra sa strane, najviše se plašeći ne pojave NATO baze u Kazahstanu, već mogućeg talasa ruskih izbeglica ukoliko sukobljeni klanovi ne budu mogli da se obračunaju dovoljno brzo i, samim tim, izazovu haos.

Ruski pogled

Vidan je izostanak Rusa među razjarenim demonstrantima-ustanicima. Evropa i Azija se ne mešaju, ovo nisu demonstracije sa pištaljkama i veseljem. Strah od pogroma, koji je zadesio Ruse u Tadžikistanu, Kirgiziji i Uzbekistanu devedesetih, i te kako je realan za kazahstanske Ruse. Zvanična Moskva posmatra događaje sa zabrinutošću: novi protesti u njenom susedstvu, nove ideje u glavama ruske liberalne inteligencije da se cela postsovjetska konstrukcija ruši. Postsovjetski prostor prestaje da postoji kao koncept, rađa se novi evroazijski integracioni prostor. Ovaj makroregion stupa u novu realnost, tranzicija kao paradigma više ne postoji.

Bajkonur, gde se nalazi kosmodrom, i ruski delovi Kazahstana (severni) uglavnom su potpuno mirni, kao da nemiri uopšte nisu u toku. Niz ruskih zvaničnika već je istupio sa izjavama. Najpre je senator Konstantin Kosačov nazvao događaje „isključivo unutrašnjim pitanjem Kazahstana“, portparol predsednika Rusije, Dmitrij Peskov, nadovezao se na prethodnu izjavu konstatacijom da je „ubeđen da su kazahstanski prijatelji sposobni da samostalno reše svoje probleme“, dok je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo na stabilizaciju situacije kroz dijalog relevantnih aktera i podvuklo da ruska diplomatska predstavništva nisu ni na koji način ugrožena, kao i da nema podataka da su neki ruski državljani nastradali prilikom protesta.

Povrh svega, ključno je pitanje – ako bude pokrenut cunami nasilja protiv Rusa sa druge strane granice – da li napraviti novi Donbas ili čekati da kazahstanske elite same ukrote haos? To je, ujedno, i zaključak koji se nameće: za Rusiju nije od prevashodne važnosti koji će deo kazahstanske elite pridobiti vlast, već da promena, ako je bude, protekne što brže i bezbolnije. Suština nije u poslednjoj odbrani Nazarbajeva, već u kontroli štete.

Za razliku od Belorusije ili Ukrajine gde bi smena vlasti značila i smenu spoljnopolitčkog kursa, potencijalna rotacija elita u Kazahstanu ne znači pretvaranje ove države u NATO/SAD bastion. Ona, u prvom redu, jednostavno, predstavlja preraspodelu plena, vladajućih instrumenata i izbijanje na površinu novih lidera s kojima će Moskva uspostaviti partnerski odnos. Poslednji podaci sa sajta Flightradar24 pokazuju da je iz Almatija i prestonice Astane (nedavno nazvane Nursultan po samom Nazarbajevu) poletelo oko deset privatnih aviona u pravcu Evrope, što upućuje da biznis elita bliska Nazarbajevu već panično napušta ovu nestabilnu azijsku državu.

(Aleksandar Đokić / Novi Standard)

KOMENTARI



7 komentara

  1. milorad5 says:

    da ali ostaje problem kazahstansdke granice i KO je na ČIJI POZIV ušao tuda.

  2. Vojna i ojdeSve says:

    Astana satana.... Pochinja antihrist da stvara svoju tatkovinu.... Hehehe....

  3. Kulak says:

    Ameri, sonja biserko i nataša kandić. Gde te zle nacističke zveri bace oko, teško narodu.

  4. Ovcoizovani covid idioti says:

    Kursultan Masturbajev ce biti novi predsednik :-)

  5. Gagi says:

    Uvek i svugde se desava isto. Gde je narod bezpogovorno odbacio svoju veru, istorijsku kulturu i navike zivljenja, obavezno je nastradao. Prikljucivanje dolarsko satanskom orgijanju i klanjanju zlatnom teletu, obavezno dovodi do sloma postojecih drzava i naroda. Po starom dobro oprobanom receptu, sada ce opljackani narodni kapital avionima biti prebacen u "centralu" gde stoluju inspiratori svih ovih nesreca u drugim drzavama. Uobicajena je praksa u svetu da namesteni politicari ove "centrale" pljackaju "svoje" drzave i taj oteti kapital nose svojim gazdama. Svi ovi politicki propaliteti vrlo dobro znaju, da taj opljackani kapital nije njihov i da nisu u stanju da ga igde sakriju i samostalno koriste po svojim prohtevima. Olosi unistavaju citave narode i drzave za neki procenat svog buduceg lagodnijeg i lepseg zivota. Borba bi morala da se direktno povede protiv organizatora mafijaskog udruzenja i ove istorijsko parazitske organizacije.

  6. Petrovgrad says:

    Džems Lajon za kaže da zatvaranje kancelarije ne znači da Međunarodna krizna grupa ovde više neće biti prisutna. Osoblje se prebacuje na druga krizna područja gde se puca i gde ljudi ginu, što više nije slučaj u Srbiji, navodi Lajon. Ovo je vest iz 2006 god. stim sto mu se pridruzio Srdja rdja i pionirke NVO. Mislim da ce ih sve likvidirati u Kazahstanu.

  7. Pravda says:

    Pisac ovog clanka ocigledno ne poznaje situaciju. A sta mislis gdje su isilovci prevozeni neoznacenim helikopterima iz Sirije? Isil je to.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *