Филхармонија чист плагијат?

Filharmonija čist plagijat?

13 januara 2017

kul-beograd-i-oslo_620x0

STRUČNA javnost, arhitekte i istoričari umetnosti, oštro su podeljeni oko nedavno objavljenih rezultata konkursa za urbanističko-arhitektonski projekat zgrade Beogradske filharmonije. Prvu nagradu dobili su Dragan Marčetić i Milan Maksimović, docenti beogradskog Arhitektonskog fakulteta. Kritičari ukazuju da bi planirana zgrada filharmonije bila identična zgradi opere u Oslu.

Prema planu, nova zgrada gradiće se na zelenoj površini između novobeogradskog centra „Ušće“ i Palate „Srbija“. Protiv ovog rešenja ustali su arhitektonski kritičar Slobodan Maldini i dr Zoran Manević, istoričar umetnosti i arhitekta.

– Već prvi pogled na nagrađeni rad govori da se radi o notornom plagijatu. Arhitekti ponekad kradu tuđu intelektualnu svojinu, trudeći se da ostanu neprimećeni. Međutim, u ovom slučaju, radi se o plagijatu svetski poznatog arhitektonskog objekta Opere u Oslu čuvenog biroa Snohetta, koji je ušao u mnoge časopise – kaže, za naš list Maldini, navodeći da je objekat u Norveškoj dobio svetsku nagradu za arhitekturu (2008), nagradu Evropske unije za arhitekturu (2009) i prvo mesto na „Mis van der Roe“ (2009). – Plagirano je ono arhitektonski najbitnije, jedinstveni urbanističko-arhitektonski koncept zgrade u Oslu, gde je objekat postavljen na kosu pristupnu površinu koja je istovremeno i trg, a iz koje se uzdiže zakošena trougaona staklena prizma čineći kompoziciono središte objekta.

Maldini tvrdi da ova karakteristična arhitektura predstavlja simbol Osla, ono po čemu je u svetu prepoznatljiva norveška prestonica, i zaključuje:

– Ovakav poraz naše arhitekture postavlja pitanja: Da li Srbija zaslužuje zgradu Filharmonije koja je plagijat zgrade Opere u Oslu? Da li su srpski arhitekti nesposobni da projektuju originalno rešenje? Da li je žiri konkursa toliko neuk i neobavešten da može da mu bude podmetnut plagijat?

Njegov kolega Manević tvrdi da je ovo nastavak ideo-poklonstva inostranim primerima.

– Predloženo rešenje ima elemente neobičnosti, koji već postoje na zgradi u Oslu, te na osnovu toga tvrdim da nagrađeno rešenje nije original, već izmenjena kopija – kaže Manević.

Nagrađenu ideju brane glavni gradski arhitekta Milutin Folić i istoričar umetnosti Marko Stojanović. Za gradskog urbanistu rešenje filharmonije je odlično, a Stojanović brani vizuelnu sličnost kroz brojne objekte u Beogradu, koja imaju svoj omaž u inostranstvu. On navodi da u Evropi postoje slične zgrade kao što su Palata „Albanija“, Dom Narodne skupštine i palata Pošte, a koje svojatamo kao naša jedinstvena rešenja.

Marko Stojanović

– Rad je odličan, uklapa se u duh epohe, ali i arhitektonski je u skladu sa Novim Beogradom – priča Stojanović. – Rešenje korespondira sa Palatom „Srbija“ i sa rekonstruisanom zgradom Ušća. Kako je u pitanju kompleks nultog stepena zaštite, nije bilo mesta većim arhitektonskim egzibicijama, koje bi narušile identitet Palate „Srbija“. Korišćene su kubične forme u skladu sa postojećim urbanizmom. Kao što se vidi, autori su koristili motive fontane koje već postoje ispred nekadašnje zgrade SIV.

Prema Stojanovićevim rečima, sam motiv rampe nije ideja isključivo naših arhitekata, ali ona sama po sebi ne može se pripisati samo jednom autoru u svetu.

Koncertna dvorana u Bloku 13 imaće park na svom krovu. Konstrukcija će biti izgrađena od stakla i čelika, a objekat će biti kaskadno oblikovan. Centralnim platoom dominira ulaz koji je oblikovan kao kubus u drugačijoj materijalizaciji od ostatka zgrade.

MARČETIĆ: POTPUNO DRUGAČIJI OBLIK

DOBITNIK nagrade Dragan Marčetić nije želeo da polemiše sa kolegama koje ga optužuju za neoriginalnost idejnog rešenja.

– Sve zgrade koje se grade nastaju na talasu arhitekture koji je u tom trenutku aktuelan. Tako smo i mi na tom talasu izveli naše rešenje. Zgrada opere u Oslu je potpuno dugačijeg oblika – priča Dragan Marčetić.

MALDINI: ČUDAN SASTAV ŽIRIJA

SLOBODAN Maldini, za „Novosti“, kaže da ima puno zamerki na rad žirija, i dodaje:

– Iznenađuje što su se u istom žiriju našli gradski arhitekta Milutin Folić i Bojan Kovačević, predsednik Akademije arhitekture Srbije, poznat po tome što stoji iza ideje čuvene „Patke“ i inicijator je kampanje u kojoj se traži hitna ostavka gradskog arhitekte zbog nekompetentnosti.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *