GENETSKE BEBE – IGRANJE SA PRIRODOM: Nauka danas omogućava roditeljima da odaberu pol, izgled i karakter buduće dece

GENETSKE BEBE – IGRANJE SA PRIRODOM: Nauka danas omogućava roditeljima da odaberu pol, izgled i karakter buduće dece

9 avgusta 2013

new-genetics-pictures-10400Nauka je dostigla stepen “razvoja” u kojem je i praktično omogućila roditeljima da unapred odaberu genetsku sekvencu, tj. pol, izgled i karakter svoje buduće dece. Roditelji su postali bogovi, a naučnici sluge tih roditelja-bogova.

Nova generacija sekvenciranja gena, zajedno sa in-vitro oplodnjom omogućava roditeljima da izaberu genetsku prirodu svog deteta. Novi kontroverzni postupak, pod nazivom “mitohondrijski transfer” obezbeđuje roditeljima da stvaraju genetski superiorne embrione kupovinom DNK od “superiornijih” majki i presađivanjem tog kupljenog genetskog materijala na njihov odabrani embrion. Igranjem Boga, roditelji doslovno mogu dizajnirati svoje bebe, odabrati vrhunske i prihvatljive genetske sekvence, birati prema svojim vlastitim željama.

Prva genetički dizajnirana beba je rođena

Prva genetički dizajnirana beba rođena je ove godine, 28. jula 2013. Roditelji, Marybeth Scheidts i David Levy koristili su naprednu generaciju sekvenciranja gena i in-vitro oplodnju da bi time zaobišli prirodnu reprodukciju.

Nakon svoje uobičajene posete klinici za oplodnju zbog problema steriliteta, roditelji su otišli u laboratoriju i dobili 13 IVF zametaka iz kojih su mogli izabrati gene (tj. željene osobine budućeg deteta). Nakon uklapanja određenih ćelija iz 13 embriona, lekari su poslali odabrane “kombinacije” embriona u Oksford na genetski skrining (očitavanje).

Nakon skrininga, samo tri od tih embriona imali su odgovarajuću kombinaciju neophodnu za apsolutno zdrav razvoj ploda, od kojih je pomenuti bračni par izabrao jedan. I ostali zameci su se mogli potencijalno razviti u normalne bebe, ali odabrana superiornija tri embriona imala su bolje izglede za razvoj u zdravije bebe.

Oksfordski stručnjak za plodnost Dagan Wells je rekao da se ne može napraviti idealan embrion, ali je naglasio da genetsko sekvencioniranje “može voditi do onog najboljeg”.

Začeti život zamrznut u vremenu

Evo gde kontroverzni deo ovog postupka počinje. Manipulisani embrion, koji se sastoji od samo nekoliko ćelija je (još uvek), službeno, začeti ljudski život. Svaki od tih embriona imaju potencijal za dalji razvoj u bebe. Jedino što ih zadržava od savršenog je implantacija u majčinu utrobu (matericu).

U osnovi, u ovoj fazi, doktori drže život embriona kao taoce u svojim rukama, manipulišići njima pre nego što mogu biti vraćeni u majčinu utrobu.

Neplodna žena poput Marybeth Scheidts, više nije samo u mogućnosti da začne uz pomoć lekara, već ima mogućnosti i da odabre genetski kod svog deteta. Tako je Marybeth izabrala željenu “kombinaciju” od 13 ponuđenih embriona i devet meseci kasnije rođena je njihova mala Connor. Ovaj bračni par je već odabrao tj. “kreirao” još jedan superirorni laboratorijski embrion, tako da očekuju svoje drugo dete.

U suštini, čovečanstvo je naučilo kako da zamrzne život u vremenu i manipuliše istim skoro do savršenstva.

Ali, šta je sa onim embrionima koji nemaju potencijal za stvaranje beba sa “vrhunskim” ljudskim osobinama? Da li je moralno začeti život, a zatim ga kontrolisati, napuniti njima zamrzivač ako se ne smatra “prihvatljivim?”

Ne bi li život trebalo zaštititi nakon što je začet? Da li bi život trebao biti neizmenjen i prirodan, a da su ljudi voljeni zbog onog kakvi jesu?

Etika stvaranja super-beba

Manipulacija životima postaje sve više pedantna i neetična. Zamrzavanje života i odabir superiorne genetske kombinacije je naučno morbidno. Prenos DNK da bi se dizajnirale super-bebe je neetično. U tom pravcu postavljaju se mnoga pitanja, kao što su:

“Ko daje moralno pravo roditeljima da kreiraju novo ljudsko biće po svojim kriterijumima?”

“Gde će se nabavljati “prihvatljivi” DNK u slučaju masovnog praktikovanja dizajniranja beba ?”

“Hoće li se formirati globalno tržište DNK i ko bi ga kontrolisao?”

“Koliko bi to koštalo?”

I još bolje – “Koji su moralni troškovi manipulisanja ljudskim životom?”

Za kraj, ostaje i da se zamislimo nad mogućnošću da, zloupotrebom medicine, Vlada manipuliše DNK materijalom u cilju stvaranja ljudi koji su podobni za život u nametnutom društvenom sistemu.

(Vizionarski.wordpress.com)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *