ГОРИ НА РУСКИМ ГРАНИЦАМА – Шта ће Москва учинити?

GORI NA RUSKIM GRANICAMA – Šta će Moskva učiniti?

16 oktobra 2020

Sukob između Jermenije i Azerbejdžana, smena vlasti u Kirgistanu, protesti u Belorusiji, rat u Ukrajini, jedna za drugom zemlje iz bivše sovjetske orbite su pozornica sukoba.



Previranja u bivšim sovjetskim republikama nisu usmerena protiv Moskve, ali bi mogla da ugroze ruske interese.

Nakon dve nedelje borbi i stotina žrtava u sukobu između Jermenije i Azerbejdžana, postignuto je primirje. Odluka je doneta u Moskvi, gde su na poziv Kremlja došli šefovi diplomatija dve zemlje koje su zaratile pre dve nedelje.

Uloga Rusije je odlučujuća u regionu Južnog Kavkaza. Bivše sovjetske republike imaju bliske veze sa Moskvom. Rusija sa Jermenijom ima sporazum o odbrani, u ovoj zemlji ima vojnu bazu, a sa Azerbejdžanom održava dobre političke odnose i prodaje mu oružje.

Ali za razliku od Jermenije koja je siromašna, Azerbejdžan je bogat naftom i gasom što mu daje veći manevarski prostor kada je u pitanju Rusija.

Kremlj je izdejstvovao diplomatsko rešenje, ali obnavljanje sukoba pokazuje da se sporazum o prekidu vatre ne poštuje. Primirje koje je stupilo na snagu u nedelju prekršeno je već sledećeg dana. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, pozvao je dve strane da poštuju sporazum postignut u Moskvi i prekinu sukobe u Nagorno-Karabahu, gde obe strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.

Osmanski snovi Redžepa Erdogana

Za Rusiju je važno da se situacija smiri, jer se u rat od početka umešala Turska, koja je ušetala je u rusko „dvorište“ ne da bi izazvala sukob koji nije u njenom interesu, već da bi proširila zonu uticaja, na prostoru na kome se nekad prostirala Osmanska imperija.

Ovaj potez Turske je u skladu sa neoosmanskom spoljnom politikom Redžepa Erdogana. Turski predsednik je još 2012. godine izjavio da je „opčinjen duhom koji je pokrenuo osvajanje Osmanskog carstva“ i da Turska „mora da ide svuda gde su bili naši preci“.

Erdogan se okrenuo od zapada i usmerio ka jačanju turskog uticaja u regionu, na Bliskom istoku, gde učestvuje u ratu protiv Kurda i na Južnom Kavkazu, gde podržava Azerbejdžan.

Rusija, koja više od sto godina kontroliše situaciju u Južnom Kavkazu, ne želi da dopusti širenje turskog uticaja. Nije, dakle, u pitanju samo sukob oko Nagorno-Karabaha, koji je nerešiv jer se ova oblast naseljena Jermenima nalazi na teritoriji Azerbejdžana, te svaka strana tvrdi da joj pripada, već odnos snaga regionalnih sila.

Bez Turske ne bi došlo do obnavljanja sukoba, smatraju komentatori, jer je tursko oružje, naročito dronovi, bilo odlučujuće u vojnim dejstvima Bakua u Nagorno-Karabahu na početku sukoba.

Za razliku od Erdogana, koji sanja o širenju geopolitičkog uticaja, Putin ne želi da obnovi Sovjetski savez. Cilj Rusije je da zaštiti sopstvenu teritoriju, izgradi regionalnu ekonomsku saradnju i da se osloni na savezničke režime. Turska nije deo ovog strateškog pejzaža.

Uzdržanost Moskve

Sukob između Jermenije i Azerbejdžana je jedan u nizu sukoba koji potresaju bivši sovjetski prostor trideset godina nakon pada Sovjetskog saveza.

Razlozi nisu isti iza protesta u Belorusiji, gde opozicija traži smenu Viktora Lukašenka, rata oko Nagorno-Karabaha, postizbornog haosa u Kirgistanu koji traje od 5. oktobra i ukrajinske krize.



Ova žarišta se, međutim, odvijaju u ruskom dvorištu, u zemljama sa kojima Rusija ima trgovinske i vojne sporazume, gde ima vojne baze i političke interese.

Za razliku od Ukrajine 2014. godine, kada se Rusija umešala u sukob i anektirala Krim, Kremlj je uzdržan u ovim novim krizama. U Belorusiji je Moskva podržala Aleksandra Lukačenka, ali bez previše entuzijazma i bez slanja pomoći beloruskom predsedniku, koji je na vlasti od 1994. godine i sa kojim ruski predsednik Vladimir Putin ima složene odnose, zasnovane na zajedničkim interesima.

Rusija nije podržala jednu stranu u sukobu oko Nagorno-Karabaha, iako je vojni saveznik Jermenije, kao što u Kirgistanu nije podržala nijednog od pretendenata za predsednika.

Moskva je obazriva jer ne želi da dođe do širenja sukoba i produbljivanja nestabilnosti u susedstvu, što bi moglo da se odrazi i na situaciju u samoj Rusiji.

Previranja u bivšim sovjetskim republikama nisu usmerena protiv Moskve, ali bi mogla da ugroze ruske interese.

Autor Ana Otašević (Demostat Beograd)

KOMENTARI



18 komentara

  1. Si Ju Leter Aligeder says:

    Korona je amater u odnosu na ovaj virus ratovanja, svuda neki sukobi bukte, a pa lepo je i rečeno u Svetom Pismu za poslednja vremena "Ustaće narod na narod i carstvo na carstvo." Eto pa posle neka bezumni nevernik kaže "nema Boga"? A On sve lepo i objasnio i prorekao, i dolazak novog i pravednog carstva i sve do kraja sveta i u večnosti. Nema greške, ja proverio sve. Šta će da radi Rusija, šta Srbija, šta Papua na Novoj Gvineji? Pa svi smo u istom problemu, jedino što preostaje jeste da se spasimo Božijom milošću koja je u imenu Gospoda našeg i Spasitelja Isusa Hrista. Bog Otac je i to predvideo da nas spase ljubljenim Sinom svojim. Amin brate, inače opet nas pojedoše Otomani i ostali kredenci.

  2. persida says:

    Rusi ce jednoga dana suditi izdajnickom triju: Putana, Lavrov, Sojgu. Ili ih nece biti, jer ova trojka sve radi da unisti ugled Rusije.

  3. Slobodanka says:

    Rusija predlaže da ruski vojni posmatrači mogli bi da obezbeđuju kontrolu prekida vatre u Nagorno-Karabahu, ali poslednju reč imaju strane u sukobu, i Jermenija i Azerbejdžan treba da daju saglasnost za to. Azerbejdžanu se još uvek ratuje, takođe i drugoj strani. Dokle ovaj obnovljeni sukob može da traje! Iz ODKB su procenili da će stati za nekoliko nedelja. Nisu objašnjavali kako, ali dolazi i hladnije vreme. Međutim na proleće vrlo lako može doći do obnove sukoba. Ono što je veoma interesantno Jerevan je prošle godine sa Pentagonom potpisao ugovor o izgradnji novog centra za obuku mirovnih snaga. Zapravo to je izgradnja američke vojne baze u Jermeniji, u Jermeniji koja već ima rusku vojnu bazu kao članica ODKB. Čiji mirovnjaci će do kraja ući na Nagorno Karabah? Da li ruski ili američki? Zaključak: Izgleda ovo kao unapred dogovorena igra. S jedne strane Azerbejdžan uz pomoć Turske napravio je novi haos, a s druge strane uskočiće SAD i NATO da pospremaju taj haos i uvedu mir. Na taj način izbaciće Rusiju i ODKB iz Jermenije. Ne sedi uzalud rosumrzački i sorošoidni Pašinjan već 2,5 godine na mestu premijera Jermenije.

  4. Slobodanka says:

    U blizini granica Rusije ključno žarište je Jermenija-Karabah_Azerbejdžan, dok Belorusija i Kirgizija biće lakše rešeni. Ukrajina ostaje takva kakva je do daljnjeg. Tramp dugo vremena priželjkuje uspešan napad na Iran, po svemu sudeći SAD radi sistematske pripreme za to. Da li ćemo američki napad na Iran videti u Trampovom drugom mandatu? Embargo Iranu na uvoz oružja ističe 18 oktobra, a sukob Azerbejdžan-Jermenija obnovljen je 27 septembra. Pokušaj izglasavanja produžetka embarga Iranu propao je u prvoj polovini avgusta, od tada do 27 septembra mogli su da "otople" ovaj zamrznuti konflikt. Cilj je da Iran izgubi kopnenu vezu sa Rusijom.

    • Portopranco says:

      Preveliko opterećenje geografijom.Danas se projektilima sa Sjevernog pola može tući Južni pol.

      • Slobodanka says:

        Niste u pravu. Ko na vreme nabavi odgovarajuće i kvalitetne PVO sisteme biće zaštićen. Iran ima potrebu da nabavi ruske sisteme S-400, moguće i neko drugo naoružanje. Ali Iran ima prilično veliku površinu od 1.648.195 km2 . Koliko PVO sistema im treba za tu površinu? Neće valjda sve to što im je potrebno prevoziti avionima.

        • Leklerk says:

          This sis mi Leklerk, Ovo pričam samo jednom, Čuvaj se slobodanka jer nacistički neprijatelj vreba takve partizanke i napupele pionirke kao što si ti. Svašta znaš kao tranzistor, ali i u glavi ti se mnogo toga zbrkalo pa to moraš da izbaciš iz sebe. Gledaj kako decu da nam rađaš radi nataliteta jer da to radiš ne bi se bavila ovim stvarima kojim moramo mi mužijaci da se bavimo. Znaj da su žene od početka sve upropaštavale čega god da se dohvate, ne mrzim Evu (Kevu) majku mnogih ali baciste čovečanstvo u greh pre nego što je i nastalo.

          • Slobodanka says:

            Vidim kako vi "mužjaci" vodite ovu našu državu a i ceo svet kuda ide pod vodjstvom "mužjaka". A na sve to kao ordinarna kurvica kažeš žene su krive.

  5. Kulak says:

    Ameri su kao od šale ostvarili sve svoje planove na Balkanu.Iako,što je paradoksalno,Ameri na Balkanu u ekonomskom smislu ništa ne ulažu.Ne pamtim da sam ikada u životu kupio neki američki proizvod niti mi je trebao.Sad su Ameri krenuli na Belorusiju,Kavkaz i Kirgiziju.Ako im i to uspe,znači da Rusija nigde izvan svojih granica nema nikakav odlučujući uticaj.Polužidov Putin previše sluša Tel Aviv.Rusija mora menjati politiku.

    • Slobodanka says:

      Kako nema Rusija uticaja izvan svojih granica? Naprimer Venecuela. Ako Amerikanci uspeju da preotmu Jermeniju i Karabah, to bi bila "Kuba", ali na ruskoj granici. Da li rade na tome? U Jerevanu je druga po veličini američka ambasada u svetu sa oko 2.500 zaposlenih od kojih 1200-1400 zaposlenih pripadaju američkim specijalnim snagama. Najveća američka ambasada je u Iraku. Prošle godine Jermenija je sa Pentagonom potpisala sporazum o izgradnji u Jermeniji savremenog centra za obuku mirovnih snaga. U prevodu to je američka baza u Jermeniji.

    • Slobodanka says:

      Kako nisi osetio američki proizvod? Koliko proizvoda NVO smo konzumirali? Ameri ne ulažu ni u Jermeniju, sem u veliku ambasadu, tri biološke laboratorije, u veliki broj NVO, u veliki broj novootvorenih mormonskih crkava, imaju u izobilju i Jehovine svedoke, itd. Za vodjenje rata treba imati i novac. Koliko brzo će Jermenija ekonomski kolapsirati? Koliko dugo će moći da podržava Nagorno Karabah? Manje je verovatno da će Rusija sad ekonomski ulagati u Jermeniju da bi je spasila, jer Jermenija se pretvorila u rusomrzačku i nepouzdanu zemlju.

      • Slobodanka says:

        Još i ovo: Pentagon gradi savremeni centar za obuku mirovnih snaga u Jermeniji. Kako ne ulažu? Bar sliku baze Bondstil si mogao da vidiš. A tek šta sve ima unutra. To su sve ulaganja.

        • Leklerk says:

          Ah, ponovo ti pišem ne bi li se jednom urazumila; his sis mi Leklerk, Ovo pričam samo jednom, Čuvaj se slobodanka jer nacistički neprijatelj vreba takve partizanke i napupele pionirke kao što si ti. Svašta znaš kao tranzistor, ali i u glavi ti se mnogo toga zbrkalo pa to moraš da izbaciš iz sebe. Gledaj kako decu da nam rađaš radi nataliteta jer da to radiš ne bi se bavila ovim stvarima kojim moramo mi mužijaci da se bavimo. Znaj da su žene od početka sve upropaštavale čega god da se dohvate, ne mrzim Evu (Kevu) majku mnogih ali baciste čovečanstvo u greh pre nego što je i nastalo.

  6. Ivana says:

    Moskva neće učiniti baš ništa kao ni Milošević kad su ustaše genocidom počistili Srbe iz privremeno okupirane Republike Srpske Krajine i Hrvatske.

  7. dondon says:

    Mogli bi u Kremlju crkvu da prebace u dzamiju posto samo muslimanima sluze pa nek budu oni.

  8. šiško says:

    Kako šta će Rusija učiniti? Pa zna se, objavili naši mediji: čitav ruski politički vrh će se sjatiti u Srbiju na proslavu dana oslobodjenja Beograda i još jednog otvaranja hrama Sv. Save i da psihopati pravi čaprac-divan, drži ga za ruku i rasteruje mu strah od čika iz FBI koji oćeju da ga vodu. Tako kažu psihopatini mediji.

  9. Kulak says:

    Rekao sam da Ameri u ekonomskom smislu na Balkanu ništa ne ulažu.Ulažu u vojne baze i "meku moć".Finansiraju one NVO koji služe njihovim interesima.Rusi pokušavaju sa energetskim investicijama i otvaraju predstavništva svojih banaka.Kad je u pitanju " meka moć",Rusi su se pokazali još uvek inferiornima.Projekt Russia Today se pokazao poluuspešnim,dok je medijski projekt Sputnik zasad totalni promašaj.Prvenstveno zbog loših i nekompetentnih kadrova koji su zaposleni u Sputniku.Kad vidim koji kadrovi rade u Sputniku u Srbiji,hvata me smeh.Evo,ja sto puta bolje govorim ruski jezik od kadrova Sputnika u Beogradu koji govore "tarzanski ruski",A o mom poznavanju ruskih geopolitičkih analitičara da ne govorim.

  10. petrovgrad says:

    Rusija je na putu da ojača, pre svega ekonomski i da se oslobodi kolonijalne zavisnosti od zapada. Bogatstva i prirodnih resursa ima najviše na svetu. Nažalost standard je veoma nizak. Zašto su Kuvajt i Emirati bogatiji od Rusije, kad imaju manje nafte. Imam osećaj da prirodna bogatsva Rusije nisu u rukama Rusa. Šta vredi Kongu što ima rudnik dijamanata, kad njime upravljaju Holandija, Belgija, Engleska, ... Deluje mi da je slična situacija i sa majkom Rusijom. Rusija velesila, ali joj sankcije odnosno kazne uvode vaške od država od Litvanije do Crne Gore. Ja se pitam da li tu nešto smrdi.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *