Hrvatska je u EU, ali ne i u Evropi

Hrvatska je u EU, ali ne i u Evropi

29 januara 2014

EU-Hrvatska_620x0Posle šest meseci članstva Hrvatske u Evropskoj uniji crni bilans pritiskao je Zagreb: članarina je viša od novca koji zemlja dobija iz fondova, hrana je uprkos ukidanju carina još skuplja nego pre, a Brisel traži da se prekomerni deficit smanji što pre. Umesto nove, sjajne zvezdice na evropskom nebu, Brisel je očito primio teškog ekonomskog, ali sve više i političkog bolesnika.

Milanović je u hrvatskom Saboru, gde je podnosio izveštaj o odnosima Hrvatske i EU, prvi put donekle promenio i retoriku kada je reč o komšijama, poručujući da će ih podržati na njihovom evropskom putu, ali uz neke uslove. „Hrvatska podupire proširenje EU zato što nam je to interes. Od komšija očekujemo da budu korektni i nećemo postavljati uslove koje su nama postavljali. Ali, ispod nekih granica nećemo ići“, rekao je Milanović, očito aludirajući da će i komšije morati da kroz bilateralne razgovore pristaju na neke zahteve iz Zagreba.

A hrvatski građani, manje zainteresovani za visoku politiku, a više za realizaciju obećanja kako će im ulaskom u EU biti bolje, krajnje su razočarani, pre svega, što nije pojeftinila hrana. Carina za uvoz hrane je iznosila u vreme dok Hrvatska nije bila u EU i 40 odsto, sada je nema, ali ni nižih cena. Dok je u Mađarskoj posle ulaska u EU, hrana znatno pojeftinila, u Hrvatskoj se dogodilo suprotno, pa su cene sada još i više. A baš Hrvatska ima najskuplju hranu u regionu i kućni budžeti u najvećoj meri odlaze baš za to.

U najave kako će otvaranjem evropskih fondova u Hrvatskoj poteći med i mleko više zaista niko ne veruje. Hrvatska je članstvo očito dočekala nespremna, bez pravog administrativnog aparata koji bi mogao da prati šta se događa u Evropi. Ili, kako mnogi govore, dalje od Evrope od vremena iz bivše Jugoslavije kada su Hrvati „osvajali“ Trst i Grac.

Perković u Ninbergu

Bivši funkcioner jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josip Perković u najstrožem režimu pritvora u Nirnbergu čeka optužnicu nemačkog pravosuđa za umešanost u ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Minhenu 1983. godine. Najstroži zatvorski režim za Perkovića je tražilo tužilaštvo, koje smatra da je on centralna figura u celoj priči o ubistvima s kojima se povezuje jugoslovenska tajna služba.

(Novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *