ИНТЕРВЈУ – ЕРНСТ ВОЛФ: Улога ММФ-а је да пљачка свет у име Америке!

INTERVJU – ERNST VOLF: Uloga MMF-a je da pljačka svet u ime Amerike!

18 juna 2015

436567676767fg4Veliki brat sa Volstrita porobljava i pljačka čitav svet pomoću međunarodnih institucija, koji za naivne ljude tobože rade na dobrobit svih naroda. Jedna od glavnih poluga globalista je Međunarodni monetarni fond (MMF), osnovan 22. jula 1944. godine na konferenciji u Breton Vudsu (SAD), sa sadašnjim sedištem u Vašingtonu. U svojoj do zadnjih korica uzbudljivoj knjizi, nemački novinar Ernest Volf opisuje dramatičneposledice politike MMF-a za globalno društvo, i, kako autor navodi u predgovoru knjige, želja mu je pokrene javnu debatu o jednoj od najmoćnijih finansijskih organizacija, koja je, po njegovom mišljenju, odgovorna za teške zločine protiv čovečnosti. „Kreditiranje država od strane MMF-a, sprovođenje neoliberalnih reformi dovelo je do toga da sa jedne strane ova praksa promoviše glad, siromaštvo, bolesti i rat, a sa druge favorizuje malu grupu ultrabogatih, čija se imovina proteže u nedogled – sve u ime stabilizacije finansijskog sistema“, zaključuje na kraju uvoda knjige Volf. Sagovornik „Geopolitike“ rođen je 1950. godine u jugoistočnoj Aziji, gde provodi detinjstvo. Školovao se u Nemačkoj, a studirao u SAD. Radio je kao novinar, prevodilac i scenarista. Međuzavisnost ekonomije i politike, sa kojima je pune četiri decenije bio u kontaktu, pokrenula je Volfom entuzijazam da se lati pera i napiše delo o finansijskoj instituciji, koja iza sebe ostavlja socijalno-društveni cunami. Volf je objavio na stotine tekstova i dao mnogo intervjua nemačkim i stranim medijima. Stalni gledaoci tv-kanala „Russia Today“ imali su mogućnost da gledaju njegova izlaganja.

Uvaženi gospodine Volf, prema podacima MMF-a, ova institucija jestvorenada uspostavi i ojača zdrav globalni monetarni sistem, stabilizuje kurseve, kreditiranje, kao i za praćenje monetarne politike i tehničke pomoći. Da li je MMF bilo koji od postavljenih zadataka ispunio, ili je postavljeni cilj unapred bio u službi velikih interesa?

– Posle Drugog svetskog rata Amerika je postala najjača ekonomska i vojna sila. Međutim, oni su proizvodili više robe nego što su mogli da konzumiraju. Stoga, morali su da stvaraju nova tržišta, iz tog razloga su 1944. sazvali konferenciju u Breton Vudsu, gde su uspostavili globalni monetarni sistem, stvoren isključivo za sopstvene interese, koji je vezao sve svetske valute na fiksnom kursu za američki dolar, i najzad dozvolio Americi da svetskom tržištu nametne svoju robu i kapital. Uloga MMF-a zasnovala se na uvođenju ovog sistema u svet i na njegovoj stabilizaciji. MMF je tako od početka imao za cilj obezbeđivanje ekonomske, vojne i svetske finansijske dominacije SAD.

MMF trenutno broji 188 zemalja članica čije je pravo glasa na osnovu učešća kapitala. Država sa najvećim udelom glasova od 16,75% je Amerika, koja samom tom činjenicom vodi glavnu reč. Kako je uopšte MMF organizovan?

– MMF je konstruisan istokao i druge finansijske organizacije. U njemu radi oko 2600 zaposlenih, Upravni odbor i Odbor guvernera. SAD poseduju pravo uvođenja veta, i, prema tome, nijedna odluka ne može biti doneta bez njihove saglasnosti. Najvažniji faktor za superiornost Amerike jeste globalna dominacija američkog dolara. Sve centralne banke sveta drže veliki deo svojih deviznih rezervi u dolarima. Ceo svet je na taj način zavisan od dolara, ali jedina zemlja koja može da ga štampa je Amerika, pa tako ona tim putem kontroliše finansijske tokove u celom svetu.

MMF je sestrinska organizacija Svetske banke. Kako ta saradnja izgleda u svakodnevnom životu?

– Svetska banka je prvenstveno odgovorna za finansiranje velikih investicionih projekata, kao što su železnica, luka ili brane. Glavni zadatak MMF-a je uloga „zajmodavca u krajnjoj instanci“, da interveniše kad god zemlja uđe u finansijske teškoće, da joj ponudi kredit,a da jevezuje za surovim uslovima koji ograničavaju suverenitet zemlje i da je podredi interesima međunarodnog finansijskog kapitala. MMF u osnovi deluje kao zalagaoničar koji eksploatiše patnju svojih ulagača, da bi ih učinio poslušnim, i da se preko njih obogati.

Reč koja se često koristi u vezi sa MMF-om jeste strukturno prilagođavanje programa. Šta je implementacija takvog projekta?

– Projekat je sistematizovao pristup krajem sedamdesetih godina prošlog veka na osnovu neolibelarizma. Najvažniji temelji ovih programa su liberalizacija, deregulacija i privatizacija. Liberalizacija uključuje, između ostalog, ukidanje uvoznih ograničenja, čiji je rezultat da domaća, uglavnom srednja preduzeća, moraju da se takmiče sa velikim transnacionalnim korporacijama. Tako su, na primer, mnoge afričke zemlje, koje su ranije same sebi obezbeđivale hranu, postale zavisne od međunarodnih prehrambenih kompanija. Deregulacija znači da se uklanjaju sva ograničenja za strane investicije, to jest domaći investitori moraju da se takmiče sa gigantima Volstrita, koja ih bukvalno gaze. Privatizacija se sprovodi takoda prethodno subvencionisana dobra, kao što su voda ili energija, nakon što bivaju kupljena od stranih preduzeća, postaju veoma skupa i delimično nedostupna za građane sa nižim prihodima.

Koju ulogu zapravo igraju Pariski i Londonski „klubovi“ u celoj organizaciji MMF-a?

– „Pariski klub“ je dobar primer koliko MMF izbegava da bude u centru pažnje. U ovom „klubu“ decenijama unazad, bez prisustva javnosti, donose se veoma važne ekonomske odluke koje utiču na sudbinu miliona ljudi. Stvaranje „Pariskog kluba“ datira iz 1956. godine. U tom periodu sastali se predstavnici Argentine, koja je imala probleme u otplati kredita, i predstavnici MMF-a u francuskom ministarstvu inostranih poslova u Parizu, kako bi pronašli rešenje za reprogramiranje duga zemlje. Od ovog sastanka razvili su se redovni sastanci između MMF-a i zemalja dužnika. Do 2012. sklopljeni su krediti u iznosu od 573 milijarde američkih dolara, a da pritom ne postoje spiskovi učesnika sa ovog sastanka, niti protokoli, samo se rezultati evidentiraju. „Londonski klub“  postoji od 1976, to je gremijum od sto privatnih banaka poverilaca, koji se uglavnom paralelno sastaje sa „Pariskim klubom“, i na čije odluke veoma često utiče. U suštini oba „kluba“ su isturene poluge MMF-a.

U Vašoj knjizi pišete o istorijskomrazvoju MMF-a u četiri faze, gde uporedo pratite ratove, prevrate i finansijske kolapse zemalja. Tok događaja počinje Latinskoj Americi, odnosno u Čileu. Koje je sve nedaće MMF doneo ovom kontinentu?

-Fašistički udar u Čileu 1973. bio je prekretnica u razvoju MMF-a. Nakon što je diktator Pinoče preuzeo vlast, naručio je grupu ekonomista, službenika Chicago School of Economics, pod Miltonom Fridmanom, kako bi reorganizovao ekonomiju svoje zemlje. Ova grupa ljudi poznata pod imenom Chicago Boys sastojala se od pristalica neoliberalizma. Cilj neoliberalizma je da države nemaju uticaja na ekonomsku politiku, prepuštajući je tržišnim silama. Pošto tržištem dominira finansijska industrija i nekoliko transnacionalnih konglomerata, neoliberalizam zastupa interese međunarodnog velikog biznisa. Sa prihvatanjem ove vrste finansijske filozofije, započet je u Čileu krstaški pohod MMF-a, koji je nastavljen u Argentini, i kasnije ulatinoameričkojkrizi osamdesetih godina 20. veka doveo do osiromašenja miliona ljudi širom Južne Amerike.

MMF aktivno radi u 142 države. Ekonomsko uništenje država ova organizacija ne bi mogla izvesti bez odobrenja političara, odnosno vlada država. Šta je to što tera rukovodioce država da celokupnu makroekonomiju predaju u ruke MMF-a?

– Svet nekoliko decenija unazad u potpunosti kontroliše finansijska industrija. Nijedna vlada sveta ne može dugo opstati ukoliko se ne preda vlasti globalnih finansijskih institucija. U većini slučajeva političare na izborima finansiraju određeni donatori. Zbog velike zavisnosti od velikog novca, u politiku ulaze posebnooportunisti i karijeristi, koji su za MMF idealni partneri, jer su potkupljivi i nemaju savest.

Ni velika zemlja poput Sovjetskog Saveza nije bila pošteđena ekonomskih mera MMF-a. S kojim argumentima i posledicama je MMF delovao u ovoj tadašnjoj komunističkoj zemlji?

– Raspad Sovjetskog Saveza doveo je do toga da je prvi put u istoriji planska ekonomija ukinuta i zamenjena ponovo kapitalističkim sistemom. MMF je brzo prepoznao mogućnost koje su ponudile zapadne banke i korporacije, pa su organizovali privatizaciju privrede zajedno sa bivšimzvaničnicima i članovima partije. Takav vid saradnje doveo je do ogromne pljačke vlasništva imovine sovjetskih građana i proizveo sloj oligarha, koji su veliki deo svojih sredstava stavili u zapadne banke. Iako je MMF na početku svoje misije građanima Sovjetskog Saveza obećao bolju budućnost, uvođenje tržišne privrede značilo je za zaposlene katastrofalni socijalni pad. Čak i danas, životni standard jedne trećine ljudi na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza ispod je nivoa na kom je bio za vreme planske ekonomije.

Početkom 1990-ih Jugoslavija je bila sledeća meta MMF-a. Jedno poglavlje Vaše knjige bavi se ovim pitanjem, sa stavom da je MMF pripremio put ratu koji je ubrzo usledio. Na koji način, i u čije ime?

– MMF je svesno doprineo destabilizaciji jugoslovenske države, jer je prekinuo protok kapitala između srpskog dela zemlje i ostalih republika i pokrajina, i tako sistematski promovisao nacionalističke tendencije. Pozadinastrategije MMF-a u Jugoslaviji bio je interes SAD da zameni nesvrstani režim novim režimom koji će biti poslušan Zapadu. Pored toga, MMF je sarađivao sa Evropskom unijom, koja je želela da priključi bivše delove Jugoslavije. Događaji u Jugoslaviji, kao i događaji u Ukrajini, pokazujuda finansijska institucija poput MMF-a može upravljati ekonomskim i finansijskim merama tako da sistematski celu zemlju uvuče u rat.

Srbija je najbolji primer da je, ukoliko jednu državu želite ekonomski da porobite, potrebno samo pozvati MMF. Od 2000. godine naovamo MMF je protagonista katastrofalne fiskalne politike zemlje, a njegov uticaj je u tolikoj meri drastičan da on srpskoj vladi propisuje koliko će struja poskupeti, koliko će radnika u državnim ustanovama biti otpušteno, koliko će plate i penzije biti umanjene, itd. Dakle, svima se jasno stavlja na znanjeda je MMF instrument dominacije u službi međunarodnog finansijskog kapitala. Da li MMF prema Srbiji ima drugačiji tretman od ostalih zemalja?

– Povećanjem cene struje i smanjenjem plata i penzija MMF još više opterećuje narod u Srbiji, koji i ovako nema nimalo ugodan život. Mere štednje MMF-a u Srbiji se ne razlikuje u odnosu na bilo kojoj drugu zemlju na svetu. Nikada te mere ne pogađaju superbogataše, ali uvek radničku klasu i najugroženiji sloj društva. MMF pomaže svetsku finansijsku elitu da se obogati na račun ostatka čovečanstva. On aktivno promoviše najgori mogući razvoj na planeti – eksploziju socijalne nejednakosti. Razlika između bogatih i siromašnih nikada u istoriji čovečanstva nije bila tako velika kao što je danas.

Kakva je uloga MMF-a u svetskoj finansijskoj krizi  2007–2008. godine? Više od500 milijardi evra su zemlje članice EU i MMF pozajmili Grčkoj, Irskoj, Portugalu i Kipru, da bi održali njihovu likvidnost. Šta je stvarna pozadina ove pomoći?

– MMF nije bio uzrok krize, ali kada je počela kriza,on jezajedno sa Evropskom centralnom bankom i Evropskom komisijom formirao tzv. „Trojku“, koja je intervenisala punom snagom. Uzrokkrize su beskrupulozne spekulacije u finansijskoj industriji. MMF je uvek negirao ovu činjenicu, tvrdeći da su zemlje u krizi živele iznad svojih mogućnosti, i da će zbog toga morati da primene mere štednje. Uloga MMF-a sastoji se u tome da prave krivce, bankare, uzme u zaštitu, da njihovu neprincipijelnu politiku u formi štednje prebaci na teret radnih ljudi. MMF je na taj način znatno doprineo najvećoj preraspodeli imovine koja se ikada dogodila na evropskom tlu.

Sa takvom opsežnom racijom država, trebalo bi da postoji krivci. Kako se oni zovu?

– Krivcisu beskrupulozni bankari, koji su neobuzdano, i bez obzira na društvene posledice, spekulisali na finansijskom tržištu. Zatim su tu banke poslušnih političara, koje posledice neuspele spekulacije prenose na radno aktivno stanovništvo. Najzad, u ovom krugu su i vodeći članovi organizacija, kao što je MMF, koji u režiji političara organizuju pljačku radnog stanovništva do sitnih detalja. U osnovi, sve tri grupe treba da snose odgovornost za svoja teška kršenja ljudskih prava i da budu izvedene pred lice pravde.

Amerika je jedna od najzaduženijih država. Da li će na kraju MMF i nju oboriti na kolena?

– MMF je produžena ruka Volstrita i Bele kuće, zato on nikada neće dovesti Ameriku pred svršen čin, nego će sve učiniti da zadrži moć vlade u Vašingtonu. Pošto dolar sve više slabi i Kina kao ekonomska sila sve više jača, MMF trenutno pokušava da se pripremi za put posle dominacije dolara. Takokineski juan treba uključiti u zajedničku korpu valuta, to jest u jednu celinu, što u osnovi služi međunarodnoj obračunskoj jedinici (eng.Special Drawing Rights), koju je utvrdio i definisao MMF. Alisvi ti napori će propasti, jer postojeći finansijski sistem ne može biti spasen.

Postoji li izlaz iz trenutne svetske ekonomske krize? Rusija i Kina predvode zemlje iz bloka BRIKS, koje planiraju osnivanje sopstvene razvojne banke i uvođenje rezervne valute, da ne bi ekonomski zavisile od zapadnih država. Kakvo je Vaše mišljenje o ciljevima ovog saveza i dokle će on u svojim namerama stići?

– Postojeći globalni finansijski sistem je pred kolapsom, države i banke se dave u dugovima. Nakon krize 2007–2008. spasene su banke, a 2015. bi morale biti spasene mnoge države kako bi se sistem održao u životu, ali se lavina duga ne može zaustaviti. Pokušaj zemalja BRIKS da uspostave svoj MMF neće uspeti, jer su ove zemlje u suviše bliskim finansijskim vezama sa ostatkom sveta. Kolaps SAD i evrozone će neminovno za posledicu imati kolaps kineske i ruske privrede. Ono što vidimo u ovom trenutku jesu taktički političke igre. One neće sprečiti da se u doglednom vremenu dogodi najveći finansijski kolaps otkako je sveta, a šta će se posle zbiti – to niko ne može da predvidi.

Razgovor vodio i preveo: Milan Starčević

(Geopolitika br. 85, april 2015., Vaseljenska)

KOMENTARI



3 komentara

  1. Pingback: Pljačka - pokretpatriot.com

  2. zeljko says:

    G VOLF NECE VISE NE BRINITE MIRNO SPAVAJTE KAO I OSTATAK SVETA BRIKS AZIJA JUZNA AMERIKA MIRNO SPAVA TVRDIM SNOM NEK ONI SAMO PREDVIDJAJU PISU PLANIRAJU TVRDIM SNOM SE SPAVA OVI GIGANTI KUGLE ZEMLJSKE I CUVARI SLOBODNIH NARODA. MMF JE VEC OSNOVAN OD BRIKSA A OVAJ AMERICKI JE POZNAT BRIKS GA JE ODBACIO A I JUZNA AMERIKA CELA ARGENITNA PRVA I OSTALI.TI BANDITI VISE NECE PLJACKATI GIGANTE A OD GIGANATA OVISI BUDUCNOST NE OD NJIHOVOG NOVCA BEZ POKRICA.KOD BRIKSA JE ZLATO SREBRO U 100 000 TONA I VISE .KAKO BIH REKAO ONAJ MIRNO SPAVAJ G VOLF

  3. Pingback: Čemu služi MMF | Dnevna doza „vrlog novog Zapada”

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *