Ipak se razgovara o stolici Kosova u Ujedinjenim nacijama

Ipak se razgovara o stolici Kosova u Ujedinjenim nacijama

21 фебруара 2013

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Peta runda pregovora između Ivice Dačića i Hašima Tačija, održana 19 i 20. februara, protekla je uz mere“zatvorenosti” bez presedana. Prvi dan je karakterisalo odsustvo bilo kakvih izjava o dnevnom redu. Strane su samo konstatovale neophodnost produžetka dijaloga i za sutradan – što nije bilo predviđeno prethodnim scenarijem EU.“Dijalog će trajati onoliko, koliko sabesednici mogu da izdrže” – saopšteno je 19. Februara uveče iz kancelarije Visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton. Karakteristično je da su oba sabesednika – i Dačić i Tači – ovu rundu označili“najtežom u čitavom istorijatu” dijaloga.

U Briselu nisu skrivali rešavajući značaj – sa tačke gledišta EU – sadašnjih pregovora. Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej je upozorio da buduće stupanje kako Srbije, tako i Kosova u EU, zavisi od konkretnih rezultata dijaloga:“Konkretni rezultati imaju odlučujući značaj”. Predsednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo bio je još žešći:“Ovo je ključna godina, a ova nedelja je ključna u toj godini”. Po njegovim rečima“rezultati ovih pregovora odigraće odlučujuću ulogu u evrointegracijama kako Kosova, tako i Srbije”.

Šta je to ovaj put stavila na pregovarački sto gospođa Ešton? Po dostupnim informacijama radi se o dva dokumenta, koji posle odobrenja od strane učesnika u pregovorima, treba da budu u osnovi završnog sporazuma Beograda i Prištine.

Prvi predviđa saglasnost Srbije na raspuštanje svih struktura samouprave kosovskih Srba – u prvom redu lokalnih policijskih formacija – i integraciju Srba u strukture samoproglašene države Kosovo.

Po svedočenju bliskog političkog savetnika H. Tačija – Bekima Čoljakija – poziciju Prištine po ovom pitanju u potpunosti podržava rukovodstvo EU. Po njegovim rečima“međunarodni partneri ne vrše pritisak” na kosovsku stranu po ovom pitanju, pošto shvataju da kosovske vlasti“neće pružiti Srbima koji žive na severu” više od onoga što je za njih predviđeno u“Ahtisarijevom planu”. Svim učesnicima dijaloga mora da bude jasno da su“građani koji žive na severu, državljani Kosova” – podvukao je sa nemačkom preciznošću Petar Blomajer, nemački diplomatski predstavnik u Prištini, u intervjuu prištinskom časopisu Kosova Sot koji izlazi na albanskom jeziku.“Autonomija se ne nalazi na pregovaračkom stolu” – podvuklo je izdanje.

Istovremeno je Doris Pak, nemački poslanik u Evropskom parlamentu, odškrinula tajnovitost sa drugog dokumenta u pregovorima – o tome da vlada Srbije može da skine svoje protivljenje prema prijemu Kosova u UN. U intervjuu kosovskom“Radio Dukađini” ona je izrazila uverenost“da će na kraju pregovaračkog procesa Kosovo dobiti stolicu u UN”. Nešto ranije, istu informaciju donela je francuska informativna agecija AFP. Ona je saopštila da je premijer Dačić već nagovestio“da Beograd može da odustane od svoje pozicije, po pitanju dugogodišnjeg cilja Kosova da postane član UN”. Kao razlog tome, agencija navodi računicu srpske političke i poslovne elite, da će pristajanje na prijem Kosova u UN omogućiti Beogradu dobijanje datuma za početak pregovora o prijemu u EU, a takođe i“nove strane investicije.

Dakle, cena stolice za Kosovo u UN su –“nove investicije” u Srbiji i samo datum za početak pregovora za pristup Srbije EU. Da li je preterano reći da ova cena nipošto nije adekvatna.

Dramatični događaji u srpskom susedstvu, u Bugarskoj, najbolje pokazuju u šta mogu da se pretvore evropske investicije u privredu balkanskih zemalja. Tamo su energetske kompanije zemalja članica EU (CEZ, EONi EVN) praktično uspostavile kontrolu nad energetskim tržištem, što je dovelo do oštre socijalno – ekonomske krize. Pri tom se vlada ove zemlje praktično lišila kontrolnih funkcija u ovoj strateški važnoj oblasti.

Da li je srpsko rukovodstvo spremno da u svojoj zemlji ponovi istovetan scenario – i to još na fonu optužbi za izdaju Kosova – ostaje otvoreno pitanje. U svakom slučaju,“guru” američke politike na Balkanu, Danijel Server, profesor vašingtonskog Instituta za mir, nije sklon da precizira čak ni okvirni rok za stupanje Kosova u UN. On jedino smatra“da će se to dogoditi pre ranije, nego kasnije”.

Što se tiče položaja kosmetskih Srba, to, sudeći po raspoloživim informacijama, ni Beograd ni Priština ne nameravaju da ih informišu o toku razmatranja ovog problema. Po podacima kosovskih medija, Dačić i Tači su“već postigli principijelnu saglasnost” da srpske strukture koje deluju na severu Kosmeta“treba da dožive evoluciju” i diskusija će se nastaviti samo oko“modela” slične evolucije.

Ako je to zaista tako, onda potpisivanje završnog sporazuma između Beograda i Prištine o saglasnosti srpskih vlasti da“de fakto” priznaju samoproglašenu nezavisnost države Kosovo, možda nije tako daleko.

(fondsk.ru)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u