Избори на Косову: екстремисти на коњу

Izbori na Kosovu: ekstremisti na konju

19 juna 2017

Piše: Petar Iskenderov

Rezultati vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu od 11. juna, nose u sebi novu pretnju kako za ukupnu stabilnost na Balkanu, tako i konkretno za kosmetske Srbe. Čak i uzimajući u obzir da se sve vodeće političke partije i pokreti Albanaca u celini pridržavaju svojih pozicija po ključnim unutrašnjim i međunarodnim problemima, sadašnji trijumf bivšeg „premijera“ Kosova Ramuša Haradinaja i pokreta „Samoopredeljenje“ izdvajaju se svojim ekstremizmom i nacionalizmom. I Ramuš Haradinaj, i kandidat za položaj premijera Kosova od strane „Samoopreljenja“ Aljbin Kurti, praktično se zalažu za reviziju Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine čak i u njihovoj kompromisnoj varijanti i za likvidaciju organa srpske samouprave na severu pokrajine.

Određenog „stabilizatora“ u unutar-kosovskom političkom rasporedu snaga tradicionalno je predstavljala relativno umerenija Demokratska liga Kosova. Međutim, njen sadašnji poraz očigledno demonstrira opšti ekstremistički trend u kosovskoj politici. Prvi put u istoriji koalicija na čelu sa Demokratskom ligom Kosova je pala na treće mesto, skupivši, prema preliminarnim podacima, svega 25,74% glasova. Blok Demokratske partije Kosova u koji je ušla i „Alijansa za budućnost Kosova“ Ramuša Haradinaja, dobila je 33,98% glasova, a pokret „Samoopredeljenje“ – 27,12%.[rezultatet.kqz-ks.org/Results.aspx?RaceID=1&UnitID=1&IsPS=0&Turnout=0&LangID=2]

Treba reći da većina socioloških istraživanja koja su sprovođena u poslednjoj nedelji, u celini nisu nagoveštavala neuspeh koalicije na čelu sa Demokratskom ligom Kosova. Neka istraživanja su im još četiri dana pre glasanja predviđala 40,4% glasova. [www.dritare.net/2017/06/07/kush-do-te-jete-kryeministri-i-ri-ja-rezultatet-e-sondazhit-nga-kompania-gjermane/1]

Što se tiče „Samoopredeljenja“, ovaj pokret je, prema istraživanjima sprovedenim krajem maja, trebalo da dobije oko 20% glasova. [www.gazetaexpress.com/lajme/ky-mund-te-jete-rezultati-i-zgjedhjeve-te-11-qershorit-379581/#&gid=1&pid=2]

Ovakav ishod glasanja direktna je posledica opšteg procesa pogoršanja situacije na Balkanu i aktivnog korišćenja velikodržavnih nacionalističkih programa i parola od strane albanskih političara na Kosovu. Polazna tačka po tom pitanju smatra se takozvana „Tiranska platforma“, koja je prihvaćena početkom januara tekuće godine na sastanku lidera albanskih partija balkanskih zemalja. Platforma predstavlja spisak zadataka po maksimalnom proširenju prava Albanaca u balkanskim državama sa posebnim zahtevima na preformatiranju čitavog regiona u pravcu stvaranja „Velike Albanije“.

Međutim, velikoalbanska pretnja – samo je jedan od faktora destabilizacije današnjeg Balkana. Paralelno – i uzajamno povezano – sa tim procesom ide i jačanje pozicija islamskih ekstremista uz aktivnu podršku spoljnih igrača. Prema svedočenju između ostalih izdanja The American Interest, Turska i zemlje Persijskog zaliva su na razvoj situacije na Balkanu odgovorile „pojačanom podrškom balkanskim muslimanima – no ta pomoć se ne može uvek nazvati dobronamernom“. „Saudijska Arabija gradi džamije i poziva sebi ljude za obuku balkanskih imama. Neki od njih se u otadžbinu vraćaju kao propovednici strogo konzervativnog vehabijskog učenja što je u oštrom kontrastu sa umerenim islamom koji se na Balkanu praktikuje tokom vekova. To dovodi do porasta islamskog fundamentalizma među lokalnim muslimanskim stanovništvom“ – podvlači američko izdanje.

Ne treba potcenjivati i čisto unutar-kosovske aspekte, koji takođe nose pretnju. „Kao još jedna karakteristika rasta napregnutosti može se nazvati poziv predsednika Kosova Hašima Tačija (kome nije stran nacionalistički pogled) za stvaranje nacionalne armije Kosova, bez obzira na prisustvo kontingenta NATO pakta od pet hiljada vojnika i odlučno protivljenje od strane zapadne alijanse, a takođe i takvih suseda kao što su Srbija i Makedonija“ – podseća The American Interest. [www.the-american-interest.com/2017/06/01/are-the-western-balkans-being-re-balkanized/]

Sve gore pobrojano ima direktan uticaj na produbljenje krize na prostoru EU. Kao što je poznato, preko balkanskog regiona prolazi jedna od ključnih maršruta prodora migranata u Evropu (pre svega u Nemačku i zemlje Skandinavije), čiji broj je na kraju 2015. godine iznosio preko milion ljudi. Pored toga, Balkan u skorije vreme može postati jedan od elemenata geopolitičkog suprotstavljanja sa obe strane Atlantika – kako između SAD i EU, tako i neposredno u vladajućim američkim krugovima. Takozvana „nezavisnost Kosova“ je prvobitno nastupala pre svega u svojstvu američkog geopolitičkog produkt još iz vremena administracije predsednika Bila Klintona. Sadašnja predsednička administracija Donalda Trampa odnosi se uzdržanije prema evropskim, a naročito balkanskim problemima, međutim, među krugovima u Kongresu koji su suprotstavljeni predsedniku, ima veliki broj pristalica jačanja uloge SAD u balkanskom regionu. I ovde destabilizacija okolnosti oko Kosova može postati jedan od opasnih poluga u njihovim rukama. Nije slučajno da su Ramuš Haradinaj i predsednik Kosova Hašim Tači, upravo Vašingtonu adresirali svoje zahteve za revidiranjem Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine i likvidiranje organa samouprave kosovskih Srba.

U nastaloj situaciji na Kosovu se može očekivati formiranje kabineta koji je u većoj meri nego prethodni orjentisan na sprovođenje aktivne regionalne politike u kontekstu podrške etničkih albanskih ekstremista u susednim rejonima Srbije, u Makedoniji, Crnoj Gori i drugim balkanskim zemljama. Istovremeno, Priština pojačava pritisak na Evropsku uniju i pogotovo SAD, sa zahtevom da podrže „Tiransku platformu“ i dezavuišu Briselski sporazum sa Beogradom.

(Fond strateške kulture)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *