Јак „швајцарац” ојадио и Црногорце

Jak „švajcarac” ojadio i Crnogorce

25 januara 2015

Franak-evro-foto-REUTERS-510x330768Korisnici kredita Hipo–Alpe–Adrija banke u Crnoj Gori, njih 490, traže hitnu zaštitu Centralne banke Crne Gore (CBCG), a ako ta pomoć izostane naći će se na prosjačkom štapu.U čudu se našlo i blizu 1.500 žiranata koji strahuju da će morati izmirivati obaveze prijatelja i rodbine kojima su kod banaka garantovali otplatu kredita.

Svi građani koji su kod ove banke uzeli kredite obračunate u švajcarskom franku ovih dana uzaludno pokušavaju da im banka „švajcarce” pretvori u evro, a država im je poručila da im ona ne može pomoći, već da „su trebali dobro razmisliti pre nego što su uzeli kredite, a posebno u kojoj im se valuti obračunavaju”.

CBCG je saopštio da ona nije u mogućnosti da bankama određuje valutu u kojoj će se klijentima obračunavati krediti i ostale dažbine koje ga prate, kao recimo kamata, već da građani moraju biti svesni da su samo odabrali banku, a time i sve uslove koje ona nudi za razne vrste kredita.

Iz CBCG po ko zna koji put su ponovili da nemaju zakonsko pravo da se mešaju u poslovnu politiku banaka, jer ugovaranje valutne klauzule nije zakonom zabranjeno. Oni su saopštili da su i ranije „davali preporuke da se između banke i korisnika kredita nađe sporazumno rešenje”.

U jednoj od crnogorskih banaka juče nam je rečeno da rast švajcarskog franka nije pogodio one građane koji su uzimali „sitne” kreditne, već one koji su kupovali brojne stanove i druge nekretnine, preprodavali ih i, kako su nam kazali, „imaju novca da izmire bankarske obaveze, ali sada dižu galamu ne bi li im država pomogla da izbegnu ili smanje obaveze”.

Iz ove banke podsećaju da je franak ojačao oko 25 odsto i da je to pogodilo korisnike kredita širom Evrope. Kako građanima u pojedinim evropskim zemljama, tako i mnogima u Crnoj Gori, krediti su više nego duplirani. Zanimljivo je da su glavnice, i pored više godina otplaćivanja, u evrima sada veće nego kada su dobili kredite.

O kakvim je kamatama reč najbolje svedoči slučaj jednog Podgoričanina, koji je želeo da ostane anoniman.

„Rata za kredite u švajcarskim francima uvećana je za 80 odsto u odnosu na početnu. Ja sam kredit podigao 2007. u iznosu od 120.000 evra i kupio stan od 55 kvadrata, za sedam godina vratio više od 86.000, a danas mi je glavnica oko 170.000, pa kakva je to kamata i u kojoj još državi ovo može biti tolerisano”, pita naš sagovornik.

Predstavnici Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Dragan Senić i Dragomir Ćalasan kažu da CBCG može ali ne želi da reši ovaj problem.

„Kada se pogledaju njegove nadležnosti a zatim vidi i koliko puta je CBCG kontrolisao rad Hipo–Alpe–Adrija banke, da se zaključiti da li smo bili u pravu. Naš apel je vapaj u ime očajnika”, kažu u CEZAP-u. „CBCG preko svojih organa treba da obuzda nezajažljive apetite ’belosvetskih kamataša’, dovede njihovo poslovanje u zakonske okvire, a protiv nekih koji su radili nezakonito pokrene postupke.”

Predsednik skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović saopštio je da, i pored indiferentnosti državnih organa, postoje modeli kojima bi se moglo pomoći građanima koji su se našli u problemu.

„Prvi mehanizam su izmene zakona i ukidanje valutne klauzule, što nije prošlo u skupštini. Drugi je da se fiksira kurs franka na dan podizanja kredita. To je uradila Hrvatska, ali je pitanje koliko je izvodljivo kod nas”, kaže Damjanović. „Centralna banka i Ministarstvo finansija trebalo bi više da se uključe u problem koji građani imaju s Hipo bankom.”

Za prebacivanje nadležnosti, po oceni Damjanovića, ne može biti izgovor to što je pokrenut postupak pred sudom.

„To se već odužilo i sudija na tom slučaju trebalo bi da ima u vidu da svako odlaganje tim ljudima nanosi ogromnu štetu”, dodaje Damjanović. „Za razliku od zemalja s velikim brojem odobrenih kredita u švajcarskim francima, Crna Gora nije ’interesantna’, ali moramo znati da se ovde radi o sudbinama porodica.”

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *