KAKO SMO RUŠILI SRBIJU: Bler je hteo ratom da popravi lični rejting

KAKO SMO RUŠILI SRBIJU: Bler je hteo ratom da popravi lični rejting

25 januara 2014

tony-blairBritanski premijer odlučio da ratom popravi loš lični rejting i zaustavi opadanje podrške njegovim laburistima kako bi na izborima dobili još jedan mandat.

Američki general Vesli Klark je u razgovoru (4. maja) sa Blerovim direktorom za propagandu Alisterom Kambelom, rekao da „nikako ne može da razume zašto Bil Klinton nije energičniji u obračunu sa Miloševićem“.

Klark misli da Klinton „dobija loše savete“ od Sendija Bergera, savetnika za nacionalnu bezbednost i Bila Koena, sekretara za odbranu, pa stoga nije u stanju da donosi robusnije odluke.

Klark je u jednom trenutku bio izgubio veru u svog predsednika, pa skreće diskretno pažnju Kambelu da će Toni Bler uskoro morati da uzme u svoje ruke lidersku poziciju u ratu. Po njemu je Bler „jedini u stanju da ubedi evropske saveznike da obezbede potreban broj kopnenih trupa“, za šta će, pak, po Klarku, biti potrebno oko 100.000 ljudi.

Ranog jutra 12. maja, Bler je već za radnim stolom i koncipira poruku Klintonu. Nešto pre toga zaseda cela vlada. Ključna tema je, svakako, Kosovo. Robin Kuk, ministar inostranih poslova, „raspričao se kao nikada od početka kampanje“.

Kuk analizira dosadašnji tok rata „koji nije bio bez padova i teškoća“, a najviše se bavi tezom prema kojoj ne bi trebalo, na kraju, isključiti i mogućnost da „imamo neki dil sa Miloševićem„.

Na ovo, Toni Bler konstatuje da se raspoloženje u koaliciji „promenilo“ i da je među saveznicima sve prisutnija procena i odlučnost da se, ipak, ide na intervenciju i kopnenim snagama i da, prema tome, nema razmišljanja o bilo kakvom dilu. U ovom momentu razmene mišljenja, upada Gordon Braun (šef državnog Trezora u to vreme).

Braun upozorava na cenu kopnene invazije i kaže da će sve to koštati milijarde funti i imati uticaja na budžet svih ministarstava.

Dok Braun govori, Bler je ponovo na žici sa Klintonom, a posle razgovora prenosi prisutnima kako „Bil ima osećaj da smo ga mi, Britanci uvalili u procep i da sada treba i da mu pognemo da se vrati na pređašnju, komforniju poziciju koja bi mu više odgovarala, s obzirom na averziju javnog mnenja prema angažovanju američkih vojnika na balkanskom kopnu“.

Na ovim stranicama Kambelove hronike jasno se čita da je Toni Bler bio odlučio da jednim spoljnim ratom popravi loš lični rejting i zaustavi opadanje podrške za njegove laburiste, kako bi na predstojećim izborima dobili još jedan mandat.

I Klintonu je jasno da Bler želi da upiše u skor još jedan dobijeni rat, ali da glavni teret podnesu Amerikanci. Po Kambelu, Klinton je u ovoj fazi agresije bio spreman da, ukoliko, kao što izgleda, bombardovanje ne bi dalo rezultat, učestvuje sa oko 40.000 američkih vojnika na kopnu, a da Toni Bler obezbedi dodatnih 60.000 među evropskim saveznicima.

I evo Blera kako putuje u Pariz gde na sastanku lidera socijalističkih partija ima sastanak u četiri oka sa francuskim premijerom Žospenom.

– Žospen je bio veoma neprijateljski raspoložen prema Miloševiću. I on ne veruju da bi, uopšte, moglo da dođe do situacije u kojoj bi on prihvatio da Milošević ostane na čelu Srbije – beleži Kambel i kaže da je Žospen, takođe, rekao Bleru da „mi (Britanci i Francuzi) treba da budemo oprezni u pogledu upotrebe kopnenih snaga“.

Na konferenciji u Parizu je i Gerhard Šreder, nemački kancelar, a Kambel zapisuje kako „Toni Bler još jednom nije bio nimalo impresioniran Šrederom“. Misli da je Šreder u Klintonovom oklevanju da upotrebi kopnene trupe – video dobru priliku da Blera „malo ohladi“.

U ovom momentu u razgovor između Blera i Šredera upada sam Kambel i kaže Šrederu da je, što se tiče pokretanja kopnene kampanje na Srbiju, problem među članicama NATO-a, a da su američka i britanska pozicija sasvim blizu.

Tu notira kako je bivša britanska premijerka Margaret Tačer, kod koje je Kambel bio dva dana ranije, tačno definisala Šrederovu poziciju: „Nemci pokušavaju da budu disciplinovani, pa ih to sprečava da budu fleksibilni.“

Za Francuze Tačerova kaže da im se ne može „ništa verovati, Italijani su po njoj preslabi, a na Špance ne treba ni računati… Jedini čvrsti kao mi su Holanđani, ali oni su suviše mali.“

Na ovo Toni Bler kaže da ne deli u potpunosti mišljenje Tačerove, ali da u njemu“ima i nešto istine“.

(Vesti-online.com)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Voja says:

    Žalosno je svet ima takve budae da radi svoje "reputacije" uništavaju države i narode.Samo se čudim kako svetski umovi nemaju ni malo hrabrosti da dignu glas protiv tiranije i mučenja malih naroda i država.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *