Kako su komunisti smanjili broj poginulih Srba u Kolubarskoj bici

Kako su komunisti smanjili broj poginulih Srba u Kolubarskoj bici

24 oktobra 2013

Kolubarska bitka 002Nekoliko dana pre svečanosti povodom 50 godina od Prvog svetskog rata, u decembru 1964. godine, po nalogu Jovana Veselinova, tadašnjeg predsednika Centralonog komiteta saveza komunista Srbije, na mermernoj ploči koja se nalazi u Spomen-kosturnici Kolubarske bitke, u kripti Crkve Svetog velikomučenika Dimitrija u Lazarevcu, prepravljen je podatak o broju Srba koji su učesvovali u ovom sukobu, sa 250.000 na partiji prihvatljivijih 120.000!

Da bi čitava stvar izgledala još bizarnije, pobrinuli su se kamenoresci koji ovaj cenzorski posao nisu uradili kako valja, pa se i danas, pola veka od pokušaja ove neuspele preprevke, na mermernoj spomen-ploči mogu videti oba uklesana podatka?!

Miloš Kostić, bivši načelnik državne bezbednosti kolubarskog sreza, koji je u vreme ove svojevrsne „kulturne revolucije“ bio predsednik opštine Lazarevac, posle gotovo pola veka ćutanja ekskluzivno za „Alo!“ iznosi detalje tajnog sastanka na kome je Veselinov, zahtevao prepravku „spornih“ podataka.

„Kada je ugledao broj na ploči, jednostavno je rekao: „Ovo mora da se prepravi. Dovoljno je 120.000“ „, priseća se Kostić konspirativnog sastanka održanog u kripti crkve samo tri dana pre početka svečanosti povodom 50-godišnjice Prvog svetskog rata.

Međutim, to nije bio kraj neobičnim zahtevima, pa je Veselinov, prema rečima Kostića, tražio da kamenoresci išlajfuju i ocila isklesana iznad kamernih stubova u obliku krajputaša. Zahtevao je i da se zbog bezbednosti gostiju probije betonska ploča iznad kosturnice, a na zidu crkve, preko puta ulaznih, probiju još jedna vrata – za izlaz u slučaju nužde! Ipak, vrhunac je usledio kada je partijski vođa naredio da se sašije zavesa i njome u potuponosti zakloni pogled na oltar i unutrašnjost crkve.

„Jedino nismo stigli da sastružemo ocila, ali su zato svi drugi nalozi bez pogovora i na vreme ispunjeni. A velika somotska zavesa, sašivena na sam dan proslave, uspešno je od anateme štitila brojne partijske i državne zvaničnike koji su tog dana preplavili Lazarevac“, kaže Kostić.

Kada je odlazio, videvši da se crkva nalazi na uzvišenju, Veselinov je svom domaćinu usput poručio da će se posle proslave pobrinuti da spomen kosturnica dobije zaseban ulaz.

„Baš se namestilo. Iduće godine kopamo tunel do kosturnice, ona sa crkvom ne sme da ima nikakve veze“, prenosi Kostić reči Veselinova i dodaje da ova njegova zamisao nikada nije sprovedena u delo jer je tadašnji patrijarh German preko svojih veza u vrhu partije uspeo da spreči realizaciju sulude zamisli.

Uskoro nova prepravka

Miodrag Aleksić, predsednik Saveza potomaka ratnika od 1912. do 1920. u Lazarevcu, kaže da će nepravda uskoro biti ispravljena. U belom mermeru, inače, prvobotno je bilo isklesano: „Jedna od najvećih u ratnoj istoriji srpskog naroda Kolubarska bitka vođena je 30 dana na frontu dugom 150 kilometara protiv dvaput brojnijeg i nesravnjivo jače opremljenog zavojevača velike austrougarske carevine. Tada slobodna srpska zemlja bacila je u ovaj sudbonosni sudar sve svoje odbrambene snage – 250.000 boraca…“

(Alo.rs)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *