Ko ide u Prištinu na mesto ambasadora Srbije

Ko ide u Prištinu na mesto ambasadora Srbije

28 januara 2013

Dragana Trifkovic

Piše: Dragana Trifković

Okupirana Srbija je 1890. godine otvorili Konzulat u Prištini. Do oslobođenja Kosova 1912. godine srpski poslanici u Prištini su bili: Luka Marinković, Branislav Nušić, Todor Stanković, Miroslav Spalajković, Milan Pećanac, Svetislav Simić, i Milan Rakić. Njihova pisma, izveštaji, beleške i putopisi, poslužili su kao dragocena dokumentacija vladi Srbije za širenje istine o teškom položaju Srba u Turskoj, kao i za kasnija istraživanja o genocidu nad Srbima na KiM.

Konzul Svetislav Simić u pismu Vladanu Đorđeviću, predsedniku Ministarskog saveta i ministru inostranih dela, upućenom iz Prištine, 3. februara 1899. godine, ističe:

“…Ostavljeni bez zaštite vlasti, naši su ljudi upućeni da se brane sami od Arbanasa. Ali dok su svi Arbanasi naoružani, Srbi su, ostavljeni golih šaka, primorani da pognu glavu i primaju udarce bez otpora, a kinjenje bez ropota. Ja sam imao bar stotinu slučajeva, da su mi se ljudi, kad sam ih koreo što se ne brane, pravdali rečima:Kako ćemo gospodine, kad nemamo čime. Nabavite nam puške, pa ćete videti, hoće li nam glave skidati bez zamene…..“

Pod okriljem Osmanskog carstva Albanci su vršili stravične zločine nad srpskom stanovništvom u Kosovskom vilajetu. Koliko je tadašnja Srbija brinula o svojim sunarodnicima, govore imena srpskih konzula u Prištini. Slavna imena srpske diplomatije, žestoko i uporno su se borila za odbranu Kosova i Metohije.

Od 2008. godine i poslednje vlade Vojislava Koštunice, srpska vlast umesto državnih i nacionalnih interesa zastupa interese Zapada, odnosno saučestvuje u otimanju svoje teritorije. Poništena je većina političkih i diplomatskih poteza koje je Vojislav Koštunica preduzeo, kako bi sprečio zakon sile da nadvlada međunarodno pravo. Ustav Srbije jasno definiše da je pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, koji ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije. Rezolucija 1244 SB UN i Ustav Srbije uz međunarodno pravo, su suština očuvanja teritorijalne celovitosti i zaštite srpskih interesa. SAD i EU pokušavaju da van UN i protivno međunarodnom pravu završe projekat “nezavisnog“ Kosova, čiji su idejni tvorci i glavni pokrovitelji.

Iako je plan za nezavisnost Martija Ahtisarija odbačen u SB UN zahvaljujući podršci Rusije i Kine, vlast Borisa Tadića je pod pritiskom EU izmenila rezoluciju o Kosovu podnetu GS UN 2010. godine, i time otvorila prostor za postepeno sprovođenje Ahtisarijevog plana. Nova vlast Tomislava Nikolića, Ivice Dačića i Aleksandra Vučića, otišla je korak dalje od prethodne, natavljajući izgradnju “države“ Kosovo postavljanjem granice između Centralne Srbije i južne srpske pokrajine. Rezolucija o KiM (evropskim integracijama) usvojena u Skupštini Srbije, doneta je u cilju “legalizacije“ protivustavnog delovanja i daljeg priznavanja “nezavisnog“ Kosova po Ahtisarijevom planu. Bez te dve rezolucije, koje su donete suprotno interesima Srbije, Zapad ne bi mogao da sprovodi plan za “nezavisnost“.Srpska vlast je pristala na uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom (dogovor Dačić-Tači), pa u skladu sa tom odlukom sledi imenovanje ambasadora Srbije na Kosovu. Eufemizme koje vešto koriste političari (administrativni prelaz, oficir za vezu i sl.), kako bi obmanuli javnost ne treba uzimati u obzir.

Jedini kandidat za mesto ambasadora na Kosovu je Oliver Ivanović, bivši držani sekretar za KiM (vlada Mirka Cvetkovića). Osim toga u Ivanovićevoj političkoj biografiji stoji da je obavljao dužnost člana Koordinacionog centra za KiM.

Ono što se retko spominje u vezi Ivanovića, to je da je sedam godina bio poslanik u kosovskoj skupštini Hašima Tačija (u prvom sazivu član predsedništva skupštine) od 2001. do 2007. godine. Nakon toga prelazi na mesto državnog sekretara u Ministarstvu za KiM Republike Srbije. Oliver Ivanović je vešt političar, koji već godinama uspeva da učestvuje u vlasti (nekad u kosovskim nekad u srpskim institucijama), predstavljajući se najčešće kao Srbin sa Kosova koji se bori za prava Srba.

Politički stavovi: Smatra da su Kosovo i integracije u EU dva odvojena pitanja. Podržava ulazak Srbije u EU. Zalaže se za decentralizaciju cele Srbije i rešavanje kosovskog pitanja kroz pregovore.

Koliko takvi politički stavovi idu u pravcu odbrane srpskih interesa, govori činjenica da je Srbija svakim danom sve više ugrožena, a posebno Srbi na KiM.?

Oliver Ivanović je u prethodnim godinama podržavao sve političke poteze iz Beograda, koji su za rezultat imali udaljavanje Kosova od Srbije i ukidanje prava Srba.

U tom smislu izbor Olivera Ivanovića za ambasadora Srbije na Kosovu treba posmatrati kroz politiku o KiM, koju sadašnja vlast u Beogradu (kao i prethodna) sprovodi.

Osim što je bio deo kosovskih institucija, ključna uloga Olivera Ivanovića je u vezi sa strankom SLS koja je koalicioni partner Hašima Tačija. Samostalna liberalna stranka (SLS) osnovana je u Gračanici 2006. godine. Njen osnivač je upravo Oliver Ivanović (ime Olivera Ivanovića stoji i u registru stranke), dok je sadašnji predsednik SLS Slobodan Petrović, Ivanovićev venčani kum. SLS učestvuje u svim nivoima vlasti institucija lažne države Kosovo, dok je Slobodan Petrović na mestu zamenika premijera Hašima Tačija. Za SLS se vezuju mnogobrojne pronevere, najviši stepen korupcije uz kadrove sa kriminalnim dosijeom. Oni su se odlično uklopili u “državni“ kriminal, i potpuno odgovaraju potrebama narko-terorističkih struktura Kosova.

Srbi na KiM koji ne prihvataju “institucije“ Kosova, više su ugroženi od svojih sunarodnika koji daju legitimitet Hašimu Tačiju nego od Albanaca, isto kao što im veća opasnost preti iz Beograda nego iz Prištine.

Nakon sto godina od oslobađanja, Srbija će ponovo imati diplomatske odnose sa delom svoje okupirane teritorije, i to dobrovoljnim pristankom na zvanične odnose sa separatistima.

Da je 1890. godina Srbija bi na Kosovo poslala svoje najumnije ljude, koji bi se svim sredstvima borili za interese države i naroda.

Da li je današnjoj Srbiji cilj da svoje sunarodnike obeshrabri, otuđi i preda u ruke teroristima i prodavcima ljudskih organa, jednom rečju da ih se otarasi što pre?

Potezi vlasti iz Beograda nisu ni malo ohrabrujući za naš narod na KiM. Te divjunake već godinama nisu uspeli da slome Albanci, ali će ih izgleda slomiti sopstvena država. Kakve li ironije. U tom smislu ukoliko država Srbija učestvuje sa Albacima u izgradnji “države“ Kosovo, Oliver Ivanović je logičan izbor. On odlično poznaje prilike na KiM, kao osnivač stranke koja udružena sa Hašimom Tačijem vrši vlast ima mogućnost da utiče na tokove i “zvaničnu“ vlast u Prištini, kao i na ubrzano integrisanje Srba u kosovske “institucije“. Ovakav izbor ambasadora će sigurno podržati SAD i EU, ako izuzmemo mogućnost da su već ranije dali preporuke.

Prostorije u Prištini su spremne za ambasadora, samo se čeka odluka o imenovanju. Nama jedino ostaje da se zapitamo da li imamo bilo kakve granice i da li smo danas dostojni naših slavnih predaka i naše istorije.

(Fond Slobodan Jovanović)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *