Ко стоји иза атентата на амбасадора Карлова

Ko stoji iza atentata na ambasadora Karlova

24 decembra 2016

ambasador-585ce828631f4

Prvi nalazi posle atentata na ruskog ambasadora Andreja Karlova u Ankari izazivaju zbunjuju. Ko stoji iza zločina koji je šokirao svet – pristalice Fetulaha Gulena ili Nusra front? Kome smeta normalizacija odnosa između Ankare i Moskve? Ko je policajac koji je javno streljao ruskog diplomatu – pred kamerama i publikom – i u njegova leđa ispalio jedanaest, metaka i to u najelitnijem i samim tim najbezbednijem delu Ankare, na Čankaji, gde se nalaze mnoge ambasade i rezidencije, gde neprimećeno ni ptica ne može da proleti?

Hici koji su ispaljeni u prestonici bili su upereni ne toliko u diplomatu Karlova, koliko u tursko-rusko približavanje i saradnju koja je ponovo počela u avgustu posle susreta predsednika Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana. Normalizacija odnosa, posle izvinjenja zbog obaranja ruskog aviona, očigledno nekome smeta, pogotovo što dve zemlje uspevaju da premoste različite stavove oko krize u Alepu i Siriji. Istraga bi trebalo da odgovori na pitanje ko je povlačio konce iz nekog skrivenog mesta – u Turskoj ili u inostranstvu – jer od zbližavanja Ankare i Moskve zaziru i u pojedinim zemljama regiona i na Zapadu, pošto imaju strateške interese na Bliskom istoku.

„Ovo je nečija provokacija. Sa tim se složio i predsednik (Vladimir) Putin. Ovo nije napad na ruskog ambasadora, ovo je napad na tursku državu i turski narod”, izjavio je Erdogan posle telefonskog razgovora sa šefom ruske države. On je naglasio da dve zemlje neće pokleknuti pred ovim izazovom.

Početni rasplet zbunjuje. Turski zvaničnici nemaju dileme: oni već optužuju imama Fetulaha Gulena, kome navodno smeta normalizovanje odnosa između Turske i Rusije, dok je u isto vreme jedna islamistička grupa preuzela odgovornost za atentat.

„I Turska i Rusija znaju ko stoji iza atentata na ambasadora Karlova. To je teroristička organizacija Fetulaha Gulena”, izjavio je ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu.

U imama Gulena, koji poslednjih 15 godina živi u američkoj saveznoj državi Pensilvanija, upro je prstom i predsednik Redžep Tajip Erdogan. Turska duže vreme traži njegovo izručenje, pošto je osumnjičen da stoji iza neuspelog vojnog udara 15. jula ove godine, ali se Vašington zasad oglušava o taj zahtev.

Zagonetni sveštenik Gulen, koji se inače retko oglašava, ovog puta je odmah odbacio optužbe Ankare. „Najoštrije osuđujem taj gnusni čin terorizma i tražim da se krivac pronađe i kazni”, izjavio je on prenele su agencije.

U Moskvi su primetno suzdržani i ističu da ne treba žuriti sa zaključcima.

„Treba sačekati nalaze stručnjaka koji rade na rasvetljivanju atentata”, izjavio je predstavnik za medije predsednika Putina.

Posle dogovora predsednika Putina i Erdogana u istrazi učestvuju i ruski eksperti, ekipa od 18 ljudi, koji su već u Ankari.

I u Vašingtonu kažu da treba pustiti istragu da uradi svoj posao. „Moramo dozvoliti da činjenice i dokazi izađu na svetlo dana pre nego što ishitreno izvlačimo zaključke”, izjavio je portparol Stejt departmenta. On je sumnje da SAD podržavaju one koji stoje iza atentata ili su indirektno umešane u zločin okarakterisao kao „apsurdne, neistinite i smešne”.

U međuvremenu je odgovornost za atentat preuzela teroristička grupa Džeiš el Fatah, što je naziv za udružene snage sirijskih islamističkih grupa, među kojima je i Nusra front, ogranak Al Kaide sve donedavno, kada je, barem formalno, raskinuo veze s tom organizacijom.

„Pošto ceo svet nije bio dovoljno jak da podrži muslimane u Siriji, omladinac Nusre Mevlut Mert Altintaš ubio je ambasadora Rusije Karlova. Ovo je prva u nizu osveta za ubijene žene, decu i starce u Alepu i za prolivenu krv muslimana u svim delovima sveta”, istaknuto je u saopštenju te grupe objavljenom na TV mreži Sumarija.

Analitičari u Ankari izražavaju sumnju u verodostojnost saopštenja, pogotovo što se grupa dosad uvek oglašavala na svom sajtu „Minaret el bejdha”.

Velika enigma je i sam atentator, 22-godišnji policajac Mevlut Mert Altintaš. Tu će istraga morati da odgovori na mnoga pitanja: kako je naoružan ušao u galeriju u kojoj je ambasador govorio na jednoj izložbi o Rusiji, kako se našao na pozornici iza leđa diplomate kao da mu je telohranitelj, kako to da je posle zločina nekoliko minuta ostao na bini uzvikijući parole o odbrani Alepa i Sirije. U međuvremenu je stavio i novu municiju u pištolj…

Prema otkrićima lokalnih medija, Altintaš ima čudnu biografiju. Tvrdi se da je povezan sa gulenistima, da je 15. jula, na dan puča, uzeo 24-časovno odsustvo. Niko ne zna gde je za to vreme bio i šta je radio.

Atentator je pohađao Gulenove škole koje su u međuvremenu zatvorene i protiv njega je posle puča pokrenuta istraga. Ali kako otkriva ozbiljni „Hurijet”, on izgleda nije, kako se u početku tvrdilo, suspendovan iz policije.

„Posle pokušaja puča, osam puta je bio deo šireg Erdoganovog obezbeđenja”, otkriva list.

Vojislav Lalić / Politika

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *