Колико још има злата на земљи

Koliko još ima zlata na zemlji

28 aprila 2017

Ona je skup svih naših radosti i patnji, govorio je čuveni astronom Karl Sejgan. Na toj „čestici prašine zaklonjenoj zrakom Sunca“ živi svaki heroj i plašljivac, stvaralac i razarač civilizacije, kralj i seljak, učitelj morala i korumpirani političar, svetac i grešnik, podsećao je Sejgan. I ove godine, 22. aprila, slavimo Dan planete Zemlje.

Prvi put je obeležen 1970. godine kada su tog sunčanog aprilskog dana Amerikanci, njih 20 miliona, izašli na ulice i digli glas protiv uništavanja planete, zagađenja vode i vazduha, uništavanja biljnog i životinjskog sveta. I poslali poruku da moramo da čuvamo jedini dom koji imamo.

Dok smo opsednuti pronalaskom života na drugim planetama, Zemlja nam je i dalje u velikoj meri nepoznata. Jedina planeta u našem solarnom sistemu koja nije nazvana po rimskom ili grčkom božanstvu stara je 4,5 milijardi godina i prema nekim procenama, živeće još upola manje. Ako je ne uništimo ranije.

Naš dom obiluje zlatom do kog, nažalost, ne možemo da dođemo. Da možemo da dopremo do zlata skrivenog u moru i stenama, svaka osoba na planeti bila bi bogatija za 4 kg ovog plemenitog metala. Ali, prirodne lepote kojima planeta obiluje, vrednije su od svakog zlata.

Prašuma u Amazonu područje je najveće biološke raznovrsnosti na svetu. Ovde živi trećina vrsta naše planete, zato su tako jaki glasovi koji se bore protiv nekontrolisane seče kojom se uništava stanište mnogih biljaka i životinja i povećavaju poplave, erozije i klimatske promene.

Naša planeta dom je za tri triliona drveća, što je oko 422 po osobi. Ako vam se to čini mnogo, treba da znate da je od početka civilizacije broj skoro prepolovljen. Svake godine zbog ljudske aktivnosti gubimo 15 milijardi drveća. Najviše drvo na svetu raste u parku Redvud u Kaliforniji. Sa visinom od 115 metara, div nazvan Hiperion duplo je viši od Kipa slobode.

Vegetacijom se ne može pohvaliti Antarktik, ali je zato na njemu pronađeno više meteorita nego bilo gde na svetu. Prvi nacionalni park Jeloustoun, zapravo je veliki vulkan čija se poslednja erupcija desila pre nastanka čoveka, a pepeo je stigao čak do Meksičkog zaliva. Najduži poznati sistem pećina nalazi se u Kentakiju. Reč je o Mamutskoj pećini koja se prostire na više od 600 km. Ali, to je istražen prostor dok naučnici veruju da je sistem dugačak oko hiljadu kilometara.

Najviši vodopad je Anđeoski u Venecueli, visine 979 metara što je ekvivalentno zgradi od 300 spratova. Najduži planinski masiv zapravo se nalazi ispod vode i prostire na više od 65.000 km, 10 puta je duži od Anda, najdužeg masiva na površini.

Titula najvećeg živog organizma na planeti „ide“ Velikom koralnom grebenu u Australiji, koji se vidi iz svemira. Najmanji sisar je slepi miš iz jugoistočne Azije. Ovaj mališa je težak samo dva grama i dugačak 30 mm. Da nije sve u veličini pokazuje najveći cvet na svetu, koji je ujedno i najsmrdljiviji. Raste na Sumatri i miriše na – leš u raspadanju.

Znamo da bez vode nema života, a dve trećine slatke vode „zarobljeno“ je u glečerima i ledu. Petinu svetskih zaliha slatke vode čuva najdublje i najstarije jezero na svetu, Bajkalsko. Neverovatno je da okeani pokrivaju 70 odsto površine Zemlje, a istražili smo samo pet procenata. Najslaniji je Atlantski u čijem se centralnom delu nalazi jedino more na planeti, definisano okeanskim strujama umesto kopnom. Sargaško more nema obalsku liniju, a granične okeanske struje stvaraju veliku oblast stajaće vode po kojoj plivaju morske alge.

Koliko je naša planeta čarobna, govori i podatak da je broj molekula vode u deset kapi vode jednak svim zvezdama u poznatom univerzumu.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Dondon says:

    Nemogu da poseku amazonsku dzunglu koliko brzo raste i obnavlja se...tamo su biljne vrste kojima treba 2-3 godine da se razviju, a ne kao hrast kome treba min 30-40 god...to oko amazona je glupost.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *