Komšije počinju da ucenjuju Srbiju na putu ka EU

Komšije počinju da ucenjuju Srbiju na putu ka EU

14 avgusta 2013

srbija-mapa-280Srbija još nije ni započela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, a već su počeli da rastu apetiti pojedinih država, pogotovo iz komšiluka, koje otvoreno poručuju pod kojim uslovima se može računati na njihovu podršku nastavku integracija naše države.

Među prvima se oglasio zvanični Bukurešt, čiji je predsednik Trajan Basesku kritikovao Srbiju, rekavši da ona „treba da pređe još mnogo koraka kako bi postala demokratska država“ i poručio da će jedno od posebnih pitanja u pristupnim pregovorima biti i položaj rumunske manjine u Timočkoj krajini.

Našeg suseda već duže vreme „žulja“ činjenica da Srbija priznaje postojanje Vlaha, koje Bukurešt smatra pripadnicima rumunske manjine. Isti problem „iskočio“ je i u foto-finišu odluke Brisela o statusu Srbije kao kandidata za članstvo, kada su Rumuni svoj glas uslovili rešavanjem ovog pitanja. Tada je potpisan i sporazum Srbije i Rumunije o tome šta sve naša zemlja treba da učini za Rumune u istočnoj Srbiji.

Šef diplomatije Ivan Mrkić uzvratio je u utorak da je Srbija, po ocenama Evropskog saveta i EU na samom vrhu po poštovanju, zaštiti i institucionalnoj pomoći nacionalnim manjinama i da nikada nije sprovodila njihovu političku asimilaciju:

– Uveren sam da predsednik Basesku nije imao lošu nameru prema Srbiji jer je to lider izuzetno prijateljskog naroda. Svako može na nas samo da se ugleda, kada je reč o nacionalnim manjinama, a i našoj demokratičnosti uopšte, jer se ona kali već dva veka.

Gordana Stamenić, državni sekretar u Ministarstvu pravde, koja kopredsedava Međuvladinom mešovitom komisijom za nacionalne manjine Srbije i Rumunije, kaže za „Novosti“ da je ovo telo već puno toga uradilo – na lokalnim televizijama počele su da se emituju emisije na rumunskom jeziku, a krenulo je i uvođenje ovog predmeta u škole. Ostalo je još da dve crkve, među sobom, reše otvorena pitanja.

– To što se Vlasi ne prepoznaju kao pripadnici rumunske nacije, već kao autohtoni nacionalni entitet, u potpunosti je u skladu sa svim međunarodnim normama. Izjašnjavanje Vlaha više je problem za Bukurešt, nego za Rumune koji žive u Srbiji – kaže Stamenić.

To nam je potvrdio i predsednik Nacionalnog saveta ove manjine Marčelo Dragan:

– Ustav Srbije garantuje da svaki građanin ima pravo da se slobodno izjasni kom narodu pripada.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, objašnjava nam da sve „mlađe“ članice EU imaju potrebu da pokažu „mišiće“ prema novim kandidatima za ulazak u EU i da se odnosi u regionu ponekad zloupotrebljavaju za prikupljanje političkih poena na domaćem terenu. Po njemu, Srbija ne treba da strahuje od „pretnji“ iz Bukurešta, jer je naša zemlja u više navrata iz EU dobila visoke ocene za poštovanje prava nacionalnih manjina.

UCENE U TALASIMA

Istoričar Čedomir Antić iz „Naprednog kluba“ upozorava da bi činjenica da Srbija često popušta pred ucenama zarad nastavka evropskog puta mogla da izazove talas raznih zahteva prema Beogradu: – Naša zemlja ima najliberalniji zakon o nacionalnim manjinama i nedemokratski su zahtevi Bukurešta da Srbija treba da pomogne u stvaranju rumunske manjine od Srba i Vlaha iz istočne Srbije.

(Novosti)

KOMENTARI



2 komentara

  1. MORAJU says:

    E sad lepo Vlada da donese dekret, i da svi Vlasi MORAJU POD PRETNJOM ZATVOPROM DA SE IZJASNE KO RUMUNI. Dal bi Rumunija tada bila zadovoljna? A EU?

  2. lz says:

    Kad je konj osedlan, grehota ga je ne jahati....

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *