Контроверзе глобалног имама

Kontroverze globalnog imama

2 avgusta 2016

misa-djurkovic 657Piše: Miša Đurković

Zahvaljujući nedavnom neuspelom pokušaju puča u Turskoj, naša javnost je konačno čula za Fetulaha Gulena. Ovaj penzionisani turski imam, koji od 1999. živi u Americi, i koji se često navodi kao jedan od najuticajnijih svetskih intelektualaca, višestruko je zanimljiva ličnost. On se nalazi na čelu džemata Hizmet, versko-društvene organizacije koja u Turskoj okuplja oko osam miliona članova ili simpatizera, a u svetu ih ima više od deset miliona. Sufistička verzija islama, koju on propoveda, vrlo je specifična jer se zalaže za tehnološku modernizaciju, preduzetništvo i tržišnu privredu, a u religijskom smislu teži nekoj vrsti ekumenizma, bliskoj saradnji s drugim velikim verama. Nakon 11. septembra zakupio je čitavu stranicu u „Njujorka tajmsu” da bi osudio napade, džihad i nasilne verzije islama.

Hizmet je jedan decentrirani globalni konglomerat, koji na dobrovoljnoj osnovi okuplja Gulenove sledbenike i saradnike. Polje njihovog delovanja obuhvata veliki broj segmenata društva i privrede. Tu spadaju banke, osiguravajuća društva, privredni holdinzi za građevinarstvo, poljoprivredu, puteve, zatim bolnice, humanitarne organizacije, udruženja industrijalaca itd. Za njih su od posebne važnosti obrazovanje i mediji. Hizmet ima svoju informativnu agenciju povezanu sa sistemom televizija, zatim niz listova i magazina (uključujući i najčitaniji dnevni list „Zaman”, koji je Erdogan uzaptio prošle godine), izdavačke kuće itd. Obrazovne institucije pokrivaju sve uzraste, ali su od posebne važnosti škole i fakulteti. Čuven je npr. njihov istanbulski univerzitet Fatih.

Poznate su i škole iz njegovog sistema za pripremu prijemnih ispita, koje su postale prava institucija u Turskoj. U njima mladi ljudi prolaze kroz veoma uspešan proces pripreme nakon kojeg, po pravilu, postižu izvanredne rezultate na prijemnim ispitima i tokom studiranja. Hizmet ima razgranat sistem svojih domova, stanova i prostora u kojima žive njihovi đaci i studenti (tzv. kuće svetla). To je prava strukturisana hijerarhija u kojoj postoji starešina sobe odgovoran za rad i ponašanje njemu podređenih mlađih kolega. Ko jednom uđe u taj sistem napredovanja, kasnije ostaje vezan za organizaciju.

Hizmet generalno karakteriše veoma uspešan sistem povezivanja na nivou malih lokalnih organizacija koje se piramidalno povezuju. Organizacija pomaže čoveku tokom obrazovanja, ali je on u obavezi da kasnije pomaže drugima i da izdvaja od deset do čak trideset odsto svojih prihoda za finansiranje aktivnosti džemata.

Gulena i Hizmet, međutim, odavno prate brojne kontroverze i optužbe. Protiv njega je još 2000. godine podignuta optužnica za veleizdaju i saradnju sa CIA, koja je 2008. odbačena. Turski sekularisti su se njega do pre koju godinu bojali više nego i samog Erdogana. Hizmetova infrastruktura odlučno je pomagala AKP-u da polako reislamizuje zemlju i da suzbija sekularističke snage u vojsci i drugim institucijama. Tokom čuvenog slučaja „Ergenekon”, kada je uhapšeno i osuđeno više od 500 visokih oficira i drugih javnih ličnosti, medijska struktura fetulahdžija potpuno je podržavala AKP. U poznatoj zabranjenoj knjizi Ahmeta Šika „Imamova vojska”, rečeno je da Hizmet pravi novu duboku državu infiltrirajući svoje ljude u državne i javne institucije i medije. On je, između ostalog, tvrdio da je Hizmet ultracentriran i organizovan kao vojska i da već tada oko 70 odsto policije i pravosuđa čine njegovi ljudi.

Drugi kontroverzni aspekt fetulahdžija jeste delovanje u drugim zemljama. Standardne i veoma raširene optužbe govore o promociji turskog nacionalizma, špijunaži i kreiranju agenata od uticaja u drugim državama, posebno u zemljama bivšeg SSSR. Škole u Taškentu i Sankt Peterburgu privremeno su zatvarane, u Kazahstanu stavljane pod nadzor zbog promocije islamizma i diskriminativne selekcije dece iz uticajnih i dobro povezanih porodica itd. Ruski FSB je još 2002. proterao više od stotinu turskih građana zbog povezanosti s Fetulahom, da bi 2008. bilo zabranjeno delovanje Hizmetovih škola u Rusiji.

Postoje veoma ozbiljne optužbe za blisku povezanost Gulena sa CIA, te tvrdnje da je to verzija islama koja je velikim igračima potrebna za globalizaciju. O vezama sa CIA pisao je Osman Gundeš 2010. u knjizi gde iznosi teze da je tokom devedesetih mreža Hizmet škola u centralnoazijskim zemljama bivšeg SSSR bila infrastruktura za širenje i delovanje agenata CIA (njih 130), koji su radili kao učitelji engleskog jezika. Neosporno je, međutim, da su među osamnaest ljudi, koji su suprotno nalozima FBI dali garancije za njegov ostanak u Americi, mnogi bivši rezidenti CIA, poput Grejema Fulera ili Roberta Bera, te čuvenog Mortona Abramovica, bivšeg američkog ambasadora u Turskoj.

Odnosi Hizmeta i AKP počeli su da se pogoršavaju 2010. godine, nakon sukoba Turske s Izraelom, da bi od 2013. godine, kada su fetulahdžije učestvovale na antivladinim protestima, to postao pravi rat. Međutim, postoje papiri koji pokazuju da je Erdogan još 2004. dao nalog službama da pažljivo prate infiltraciju Hizmeta u državne institucije.

Ako je sve ovo tačno, onda je potpuno razumljivo što je Erdogan krenuo u brutalno čišćenje institucija od fetulahdžija. Videćemo s kakvim ishodom.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *