„Kosovski gambit“ Evropske unije

„Kosovski gambit“ Evropske unije

20 фебруара 2014

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Narastajuća unutarpolitička kriza na Kosmetu po svoj prilici će tu samoproglašenu “Republiku” postaviti u isti red sa drugim rejonima “Balkanskog proleća” – Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Međutim, razvoj situacije na Kosmetu prati jedinstvena specifičnost koja može biti veoma interesantna Beogradu. Predstojeći (po svemu sudeći) vanredni izbori za “Skupštinu Kosova” najavljuju suštinske promene lokalne političke scene. Informacije kojima raspolažemo daju nam pravo na pretpostavku da će novi sastav parlamenta glasati po dva ključna pitanja: da se Bedžet Pacoli iz Alijanse za novo Kosovo izabere za novog premijera, kao i saglasnost o stvaranju novog međunarodnog tribunala za istraživanje zločina počinjenih na Kosovu u periodu 1998-2000. godine. Ovaj Tribunal će delovati izvan okvira kosovskih pravnih normi i moći će da istražuje, između ostalog i zločine povezane sa “crnom transplantologijom”.

Pre samo nekoliko nedelja, položaj vladajuće koalicije na čelu sa Demokratskom Partijom Kosova “premijera” Hašima Tačija mogao se nazvati stabilnim. Međutim, iniciranje nepoverenja kabinetu Tačija od strane “Alijanse za budućnost Kosova” Ramuša Haradinaja narušilo je postojeći scenario. I premda su se na početku šanse za uspeh ove akcije smatrale nevelikim – Hašim Tači i vođa DPK Isa Mustafa požurili su da se zaštite od mogućih negativnih posledica sklapanja tajnog sporazuma o vanrednom raspuštanju parlamenta. Skupština treba da bude raspuštena do početka maja, s tim da novi izbori budu održani sredinom juna.

Prema podacima izvora iz Prištine, odluka o vanrednom raspuštanju Skuštine Kosova predstavlja deo lukave igre Hašima Tačija, koji teži da zadrži za sebe ključne političke poluge a da pritom izbegne pogoršanje odnosa sa Zapadom. Po rečima samog Tačija on namerava da forsira delatnost poslanika kako bi do kraja marta doneli čitav niz nepopularnih zakonskih akata, uključujući i stvaranje Međunarodnog tribunala za Kosovo. A u slučaju da ova odluka ne prođe, glasanje se može odložiti u najmanju ruku za pola godine – za period formiranja nove vladajuće koalicije.

Mediji na albanskom jeziku novu pravosudnu instituciju međunarodne zajednice nazivaju nikako drugačije nego “Evropski tribunal za bivšu OVK”. Prema dokumentu pripremljenom u središtu EU uz učešće predstavnika niza zapadnih država, sedište novog tribunala će se nalaziti izvan Kosova kako bi se izmestio izvan pravne jurisdikcije Prištine i kako bi se zaštitile sudije, tužioci i drugi akteri procesa.

Ovaj organ će delovati u okvirima normi međunarodnog prava i imaće ovlašćenja da kažnjava, sve do činjenica o genocidu. Izvori u Briselu priznaju da su slične procedure neophodne radi istraživanja informacija koje su sadržane u senzacionalnom izveštaju specijalnog istražitelja PASE Dika Martija. U Prištini ne sumnjaju da je rukovodstvo EU u promenjenoj geopolitičkoj konjukturi odlučilo da doprinese – bar delimično – otkrivanju istine po pitanjima “crne transplantologije”, kako bi pokušalo da omekša svoj prokosovski imidž u očima evropske javnosti.

Međutim, pored opšteevropskih nastojanja, postoje informacije koje nam omogućavaju da zaključimo da postoje u najmanju ruku još dva adresanta stvaranja predstojećeg Međunarodnog tribunala za Kosovo – to je srpski elektorat i administracija SAD. Predstojeći vanredni martovski izbori u Srbiji isuviše su važni za Brisel i radi spasavanja sadašnje vladajuće koalicije u Beogradu, Evropska Unija je spremna da žrtvuje nekoliko kartica iz svog kosovskog špila. Posebno što današnje srpske realije ukazuju na mogućnost formiranja do sada neverovatne opozicione koalicije u sastavu DS Borisa Tadića, DSS Vojislava Koštunice, radikala i pokreta “Dveri”. Probriselski kurs sadašnjeg kabineta praktično prisiljava demokratu Tadića da izađe na nove predizborne pozicije, drugim rečima, da počne igru na terenu Koštunice i njegovih istomišljenika, zauzimajući tvrđi stav po pitanju Kosova. Nema sumnje da bi takva koalicija predstavljala istinsku glavobolju za Brisel. Nije čudo da je radi njenog sprečavanja EU spremna da ide na neke ustupke Srbima, uključujući i organizovanje suđenja bojevicima OVK i smenu vlasti u Prištini.

Pored toga, zatezanje pozicije Brisela protiv lidera samoproglašene kosovske nezavisnosti naslanja se na pogoršanje opšte atmosfere u odnosima SAD i EU u vezi sa “špijunskom aferom” i namerama Nemačke, Francuske i drugih evropskih država da stvore sopstveni komunikacijski sistem, zaštićen od američkog “velikog brata”. Zaoštrena retorika u vezi sa ovim projektom između nemačke kancelarke Angele Merkel i Bele Kuće, može biti korisno za Srbiju i štetno po vlasti u Prištini. Jer ni za koga nije tajna da je upravo Hašim Tači – glavna američka kreatura na Kosovu.

Koga Zapad može pozvati da zameni “nepotopljivog” Tačija? Potpuno je moguć razvoj situacije u kome će Bedžet Pacoli zauzeti premijersku fotelju. On je već obećao “veliko iznenađenje narodu Kosova”, dodavši da “politička presuda” njegove partije “izlazi izvan okvira gobeyonduobičajenih parametara trenutne političke scene”. Dolazak na vlast Pacolija i njegovih političkih istomišljenika u stanju je da prekomponuje celokupno političko prostranstvo i možda usmeri političke odnose Beograda i Prištine u nešto povoljnijem smeru za Srbe.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u