Kriza poverenja u Evropskoj uniji

Kriza poverenja u Evropskoj uniji

3 jula 2014

iskenderovPiše: Petar Iskenderov

Upravo završeni dvodnevni samit EU u Briselu protekao je u znaku produbljenih protivurečnosti u toj organizaciji. Ovu činjenicu nije mogao da zabašuri čak ni potpisani ekonomski sporazum sa Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom o asocijaciji i slobodnoj trgovini tih zemalja sa EU. Moguće je da će se u trenutku sprovođenja ovog dokumenta u praksu, sama Evropska Unija suštinski promeniti, što će stvoriti kvalitativno drugačiju situaciju po pitanju prijema Srbije i drugih balkanskih država.

“U potpisanim sporazumima nema ničega što može da šteti Rusiji. Oni su usmereni na stvaranje zajedničke budućnosti i prosperiteta” – prokomentarisao je potpisivanje ovih dokumenata Herman van Rompej, predsednik Saveta EU. On je to proglasio “najambicioznijim projektom saradnje EU sa trećim zemljama” i “početkom evropskog puta Gruzije, Ukrajine i Moldavije”.

Rukovodstvo EU u celini boluje od slabosti prema pompeznim generalizacijama i metaforama. I prilikom uvođenja eura bilo je reči o “najambicioznijim projektima”, kao i uoči prijema 10 novih članica u svoj sastav 2004. godine, a takođe i prilikom prezentacije programa “Istočno partnerstvo”. Govoreći o rezultatima ovog samita, hteo bih nizu događaja bez presedana dodati još dve činjenice – no, ovaj put negativne za EU. Prvo, na nivou Saveta EU sprovedeno je glasanje o kandidaturi za novog šefa Evropske komisije. I prvi put se ta organizacija podelila praktično na dva dela, po pitanju dalje saradnje sa Rusijom.

Prema podacima londonskog časopisa The Financial Times, u ovom trenutku Italija najagilnije istupa protiv jačanja antiruskih sankcija. U suštini sličnu poziciju zauzimaju i Austrija, Španija, Kipar, Grčka, Slovačka, Mađarska i Bugarska. Lager onih koji se zalažu za uvođenje takozvanog “trećeg paketa” sankcija protiv Moskve (koji uključuje i energetsku sferu) predvodi Velika Britanija. The Financial Times ovde ubraja i Nemačku, Švedsku, Dansku, Poljsku, Rumuniji i pribaltičke zemlje.

Jačina ove suprotstavljenosti i relativna ravnoteža snaga nisu dozvolili učesnicima današnjeg samita da donesu odluku o pooštravanju antiruskih sankcija: među političkom i poslovnom elitom EU raste shvatanje pogubnosti takvih mera za privredu čitave Evrope.Jer u ovom trenutku Rusija obezbeđuje najmanje trećinu isporuka gasa u Evropu, a njene trgovačke veze sa EU više od 12 puta prevazilaze razmere trgovinske razmene sa SAD.

Pored toga “umirujući” uticaj na umove Evropljana u skorije vreme će pružati političke okolnosti u samoj EU, kojoj predstoje ozbilje promene u rukovodećim strukturama. Sukob između britasnkog premijera Dejvida Kamerona i njegovih kolega, na ovom samitu je samo privremeno rešen. Kameron nije uspeo da blokira kandidaturu za predsednika Evropske komisije bivšeg premijera Luksemburga i eks predsednika evro-grupe Žan-Klod Junkera, u kome London vidi pristalicu oštre centralizacije političkih i finansijskih institucija EU koja preti britanskim interesima. I Velika Britanija ovde nije usamljena. Na ovom samitu poziciju Londona podržala je i Budimpešta – što je u okvirima same EU stvorilo svojevrsnu osovinu suprotstavljenu Briselu. I premda je Dejvid Kameron (nazvavši Junkera licem iz osamdesetih koje ne može da rešava probleme budućih godina) obećao da će sarađivati sa novim predsednikom Evropske komisije – kurs na odvajanju Velike Britanije i njenih istomišljenika iz regiona Centralne i Istočne Evrope, kao i iz Skandinavije, samo je dobio dodatni impuls.

Istovremeno je svima u EU, posebno u evrozoni, više nego jasno da je neophodna prekompozicija organizacije u ovom vidu. A vreme za donošenje odlučnih mera po pitanju reformisanja EU i evrozone, po svoj prilici ističe. Stručnjaci Svetske banke nedavno su objavili izveštaj-prognozu Global Economic Prospects-a, u kome se Brisel upozorava na opasnost od deflacije. “Inflatorna očekivanja unutar monetarnog saveza i dalje su stabilna. Međutim, u slučaju smanjivanja inflatornih očekivanja može se pojaviti opasna spirala dugova i deflacije” – istaknuto je u dokumentu. A suvereni dug i dan danas – bez obzira na antikrizne mere – i dalje ostaje na veoma visokom nivou. U evrozoni on iznosi 96,2%, a u celoj EU – 87,1% od BND.3 Ovakva sitaucija ograničava antikrizne mogućnosti Evropske komisije i Evropske centralne banke. Čak i dolazak novih ljudi za upravljački kormilar, sam po sebi teško može promeniti situaciju.

Zato i ne čudi da se (to priznaje i sama Evropska komisija) kompozitni iznos poslovnog poverenja potrošača u privredu evrozone umanjio u junu tekuće godine do 102 poena, umesto prognoziranog rasta do 103 poena. Kada korigujemo podatke za maj, vrednost indikatora je iznosila 102,6 poena, a ne 102,7 kako je ranije bilo najavljeno. Anketirani stručnjaci agencije za poslovne novosti Bloomberg predvideli su povećanje indeksa poverenja do 103 poena. Indikator poverenja evropskih kompanija umanjuje se za korigovanih -3,1 poen u maju, do -4,3 poena u junu sa prosekom predviđenog smanjenja za -3 poena. Ocene indeksa potrošačkog poverenja za jun pogoršane su za -7,5 poena u poređenju sa ranije prognozirana 7,4 poena.

Ovaj pokazatelj je u maju iznosio -7,1 poen i čak i to je predstavljalo rekord u poslednjih 7 godina.4Međutim, očigledno da čak ni taj negativni rekord nije mogao dugo da se održi. Sve ovo sluti pogoršanju poslovne klime u EU, što sa svoje strane može predstavljati vesnika nove bankarske krize. U svakom slučaju, panika među štedišama niza krupnih banaka u Bugarskoj, već je počela…

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *