Лав Дијаз – комуниста у улози просветитеља

Lav Dijaz – komunista u ulozi prosvetitelja

16 januara 2017

kul-Lav-Dijaz-01-14011_620x0

REKLAMA za obične patike emitovana u udarnom terminu ima veći uticaj na čoveka današnjice, od najjače umetničke i ljudske poruke. Lav Dijaz, dobitnik “Zlatnog lava” u Veneciji za film “Žena koja je otišla”, nije takav čovek. On brine o važnim stvarima. Burnom istorijom Filipina obojio je sve svoje crno-bele, širom sveta nagrađivane filmove. U razgovoru za “Novosti”, za sebe kaže da je rođenjem Malajac, a po opredeljenju je komunista željan da ispravlja nepravde učinjene njegovoj kulturi i običnim ljudima.

– Filipini su dobili ime po španskom kralju, posle kolonizacije u 16. veku. To ime je izmišljeno. Kolonizacija je uticala da primimo katolicizam. Dobili smo hrišćanska imena, poput mog. Ali smo i dalje ostali Malajci. Ja samo podsećam na istine kojima drugi ne žele da se bave. Ako niste dobro obavešteni, ako niste osvešćeni, a većina ljudi je takva, dobićete pogrešnu sliku o stvarnosti. Deo mojih nastojanja je da budem odgovoran prema istorijskoj istini. To je naporan posao, kao plivanje uzvodno – govori Dijaz objašnjavajući tako i svoju filmsku poetiku – Količina stranih uticaja stvorila je veoma konfuznu kulturu. Neznanje je najveći problem. Većina ljudi ne želi da zna istoriju, prošlost, nema nikakvu istorijsku perspektivu. Rezultat je površnost u svakom segmentu života. Nema napretka ličnosti ni društva. Ostaje samo duhovna beda. Ja sam umetnik, a ako sam uspešan i priznat, verujem da mogu uticati na prosvećenje ljudi.

O sadašnjem predsedniku Filipina Rodrigu Duterteu, poznatom po oštrom suprotstavljanju američkoj administraciji kaže da je u najmanju ruku kontroverzan. Ne zbog otpora supersili, već zbog unutrašnjih promena u zemlji, poput navodnog progona i surovih likvidacija korisnika narkotika. Potpuna je nepoznanica, kaže Dijaz, šta će se iz toga izroditi jer je predsednik na vlasti kratko… Međutim, veoma dobro pamti odrastanje u vojnom režimu Ferdinanda Markosa koga su podržavale SAD. Kaže, ljudi su nestajali bez traga, ubijani su, a predsednik bi sasvim sigurno, da nije imao stranu podršku, glavom platio za svoja zlodela umesto što mu je dozvoljeno da pobegne na Havaje…

– Emir Kusturica me je predstavio ljudima u Srbiji kao komunistu i to je tačno. Ako sagledavamo stvari dijalektički, kroz konfrontaciju istoriji koja nije svetla, kroz suočavanje sa životom, komunističke ideje su prihvatljive i u današnjem svetu. Ja jesam umetnik, ali je za mene važno da budem i kulturni radnik koji pruža otpor – dodaje Dijaz, reditelj ovenčan “Srebrnim medvedom” za film “Uspavanka za tužnu misteriju” i venecijanskim “Zlatnim lavom” za ostvarenje “Žena koja je otišla”. – Ne možemo nigde pobeći iz uniformisanog, globalizovanog poretka stvari. Možemo, međutim, pružati otpor makar radi sopstvenog zdravlja i perspektive. Za kulturu se moramo boriti, ona jedino može da razreši nacionalne, religijske, etičke konflikte.

U vremenu kratkih klipova, Dijaz snima poetične, uzbudljive koji traju po osam časova, opisujući socijalno i političko stanje u domovini…

– Živimo u svetu brzih slika, surovih rezova. Ali prava priroda umetnosti je sloboda. Njoj ne priliči da se uklapa u standarde koje je trenutno uspostavila tehnologija. Sve dok osvaja slobodu i ide korak dalje, budućnost filma je izvesna i uzbudljiva – ističe gost “Kustendorfa”, najavljujući projekciju svog filma, venecijanskog pobednika, u bioskopu “Prokletoj avliji” – “Žena koja je otišla”, smeštena je u 1997. godinu, kada je Hongkong vraćen Kini. Junakinja Horasija Somorostoro izlazi iz zatvora, gde je provela 30 godina za zločin koji nije počinila. Otkriva da ju je upravo bivši, bogati ljubavnik Rodrigo Trinidad smestio u zatvor. Potvrđuje se ono što je znala, u beskonačnu moć i privilegije elite. Vidite, klasna borba je uvek prisutna. Obični ljudi stradaju. U Filipinima se sve, baš sve, vrti oko moći.

NAGRADA ZA BUDUĆNOST

DESETI “Kustendorf” otvorio je u krcatoj “Prokletoj avliji” ministar kulture Vladan Vukosavljević, a domaćin Emir Kusturica je proslavljenom reditelju Lavu Dijazu uručio “Nagradu za buduće filmove”. U muzičkom delu programa, nastupili su Emir Kusturica i NSO i Novosadski big bend orkestar.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *