Легат испарио и са папира

Legat ispario i sa papira

26 juna 2017

DELA koja su pre 27 godina, naši umetnici iz rasejanja, predstavili na reprezentativnoj izložbi „Likovno stvaralaštvo Srba u svetu“ u Narodnom muzeju, a potom ostala u Matici iseljenika, uskladištena su i čekaju da vlasnici, ili autori dođu po njih. Ovo je „Novostima“ rekao Radivoje Dabić, nekadašnji predsednik Matice, u čijoj vili u Paraćinu je pre skoro deset godina poslednji put prikazana ova kolekcija, na izložbi pod nazivom „Legat Matice iseljenika“.

– Pravni savetnici su me opomenuli da ne postoji osnov za formiranje legata, a kao neko ko je bio odgovorno lice, čije je ime bilo upisano u APR-u, bio sam u obavezi da slike povučem iz javnosti i vratim onima kojima pripadaju. Dakle, legat ne postoji – izričit je Dabić, koji zasada nije želeo da nam otkrije gde je uskladištio zbirku, ali tvrdi da je svakome, ko mu se kao vlasnik ili autor obratio, uz urednu potvrdu, vratio traženo delo. – Ne samo da ne postoji legat, već je i Matica iseljenika ukinuta pre pet godina, a sadašnja nije njen pravni naslednik, već nevladina organizacija.

Njegovu tvrdnju da Kragulj, Popović, Uzelac, Šobajić, Kosa Bokšan, Omčikus, Božović, Dimitrijević, Prerad, Čumić i mnogi drugi ugledni autori, učesnici izložbe pod pokroviteljstvom tadašnjeg potpredsednika Vlade Dušana Mihailovića, nisu svoja dela poklonili Matici iseljenika, međutim, pobija Dragica Danon, dugogodišnja savetnica u ovoj instituciji.

– Svojim sam očima videla da čak i na poleđini nekih slika piše poklon Matici iseljenika – kaže za „Novosti“ Danonova. – Mi smo nekada bili ozbiljna državna ustanova i o svemu je postojala uredna dokumentacija. Možete misliti kolika je papirologija morala da se uradi za tu izložbu, kada su slike dolazile iz Argentine, Amerike, i ostalih delova sveta. Postojao je i pravni akt o osnivanju legata. Kada sam se, međutim, prošle godine sastala sa tadašnjom predsednicom Matice, Jelenom Kiš, rekla mi je da nije zatekla ni jedan jedini papirić! Nestali su čak i delovodnici o prijemu pošte. Zaista ne znam šta se sa tim desilo.

Kako nam otkriva, ideja o izložbi „Likovno stvaralaštvo Srba u svetu“, koja je tokom dva meseca bila izuzetno posećena, a čije su pripreme trajale dve godine, potekla je od našeg umetnika iz Pariza Slobodana Jevrića Publike. Zamišljeno je bilo da se stvori Zadužbina sveobuhvatnog stvaralaštva Srba u svetu, a da stvaranje likovnog legata posle održane izložbe bude prvi korak ka tome, objašnjava sagovornica. Ratne godine i nedaće osujetile su ovaj projekat.

– Te slike Matici iseljenika nisu pale sa neba – izričita je Danonova, koja je svojom upornošću 2007. godine ušla u trag zbirci, koja se posle izložbe u Narodnom muzeju volšebno našla u zdanju Stefaneum u Sremskim Karlovcima i vratila je u Maticu. – Dokumentacija sada ne postoji, ali još ima živih svedoka.

Naša sagovornica napominje i da je Radivoje Dabić, kada je organizovao izložbu u Paraćinu, odbio da potpiše izjavu o primopredaji, ali i da se poslednjih deset godina oglušavao na njena pitanja o sudbini više od 70 slika.

SLIKE, BAZEN I IZBOR ZA MIS

VILA u Paraćinu u kojoj je pre deset godina održana izložba „Legat Matice iseljenika Srbije“, u četvrtal je bila zaključana. Dvorište oko vile se redovno održava, a radnici sa obližnje benzinske pumpe kažu da je u utorak dolazio gazda, da su videli otvorenu kapiju i crni kombi BG registracije. Inače, u vili koju je Dabić kupio posle privatizacije IT Branko Krsmanović (supruga mu je potomak porodice Teokarević, predratnih vlasnika Štofare), pre nekoliko godina održan je izbor za mis, pored bazena. Paraćinci koji su ulazili u kuću tvrde da su na zidovima tada videli „ogromne slike“.Z. R.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *