МАКРОНОВА ПОЛИТИЧКА КАТАСТРОФА: Искра која би могла да „запали“ Балкан?

MAKRONOVA POLITIČKA KATASTROFA: Iskra koja bi mogla da „zapali“ Balkan?

21 aprila 2018

Govor Emanuela Makrona u Evropskom parlamentu je bio hitac kojim je označen start predizborne kampanje za izbore za Evropski parlament 2019. To za Dojče vele piše Ivan Krastev, direktor Centra za liberalne strategije u Sofiji i jedan od osnivača trusta mozgova Evropski savet za spoljne odnose.

Kako navodi, reči francuskog predsednika imaju eksplozivnu snagu koja može da zaoštri krizu na Zapadnom Balkanu, što slabi i pozicije EU u regionu.

– I pošto smo čuli lepi govor, još uvek ne znamo da li će francuski predsednik pokušati da u Evropi učini ono što je pokušao u Francuskoj pre samo godinu dana. Da uništi postojeće političke stranke i da stvori novu proevropsku platformu čije je jezgro odbacivanje statusa kvo. Da li će rizikovati da do te mere izazove stranke konzervativnog centra, koje su na vlasti u velikom delu Evrope, da će doći do zle krvi između njega i kancelarke Angele Merkel? I kako će se postaviti prema sve većoj zategnutosti između Istoka i Zapada u Evropi? Kako će u evropski projekat uneti novu demokratsku energiju, posebno u društvima koje njegove govore čitaju samo kao prevode? – navodi Krastev.

Kako dodaje, već stolećima, u Francuskoj postoji jaka povezanost politike i poezije – i Emanuel Makron je veran toj mešavini.

– Dokazao je da ima i talenta za dramatizaciju kada je govorio o evropskom novom „građanskom ratu“ i opasnostima nacionalizma i rekao da ne želi da pripada „generaciji mesečara“. Postao je neugodan za svoje političke protivnike na desnoj strani političkog spektra u Evropi jer se pozicionirao kao zaštitnik evropskih vrednosti, ne samo spram autoritarnih vladalaca van Evrope (Rusija, Kina, Turska), već i protiv „iliberalnih“ kod kuće (Mađarska, Poljska). Stekao je poene i političkim pragmatizmom kada se udaljio od klasičnog federalističkog diskursa koji zagovara većina francuskih progresivaca i nije argumentovao samo u korist „Sjedinjenih Evropskih Država“ već i za zajednički evropski digitalni porez koji bi ojačao Brisel – ističe Krastev.

Autor teksta ističe da se francuski predsednik opredelio za ulogu opreznog vizionara.

– On je političke opcije za koje se zalaže nagovestio umesto da ih jasno izgovori. Njegov govor je bio retorički snažan, ali su posebno upadljive bile stvari o kojima Makron nije govorio. Francuski predsednik je bio sumnjivo tih kada se radi o reformi evrozone koja je bila glavna tema njegovog govora na Sorboni prošle godine. Njegovo ćutanje je jasan signal za teškoće u nemačko-francuskim pregovorima o evropskoj monetarnoj uniji. On takođe nije govorio ni o stavu Evrope o slobodnoj trgovini i bio je politički neprecizan kada je govorio o migraciji ili temi odnosa Evrope i SAD – piše Krastev.

On podseća i da je general Šarl de Gol jednom primetio da pravi vođa uvek ima nekog aduta u rukavu, iznenađenje koje drugi ne mogu da shvate, i koje može da dovede javnost u stanje oduševljenja.

– Iznenađenje koje je Makron izvadio iz rukava bila je njegova poruka o budućnosti širenja EU. „Neću da se Balkan okrene Turskoj ili Rusiji“, rekao je francuski predsednik u Strazburu. No, dodao je i da neće Evropu koja već i sa 28 (uskoro 27) članova loše funkcioniše i koja bi ipak odlučila: „Možemo u trku da povećamo broj članova na 30 ili 32 – sa istim pravilima“. Ima nečeg u tome. Većina Evropljana bi mu dala za pravo kad kaže da nema smisla da se govori o proširenju ako još nema odluke o tome šta bi Unija uopšte trebalo da bude. Trenutno definitivno nema oduševljenja za proširenje – bez obzira da li se govori o Balkanu, Turskoj ili Ukrajini. Upitani za želje o budućoj veličini EU, mnogi evropski birači bi radi bili za njeno smanjenje, a ne za proširenje – navodi Krastev.

Prema njegovim rečima, konkretno dejstvo Makronove poruke je pollitička katastrofa.

Primedba Žan-Klod Junkera da je jedina alternativa za integraciju Balkana u EU rat u regionu, paradni je primer za banalnost kao spas u poslednji čas. Jer, Makronova poruka nosi u sebi iskru koja bi mogla da dodatno pogorša stanje u regionu. Bugarska, koja trenutno pedsedava Evropskom unijom, ima sve razloge da optuži Makrona da će pažljivo pripreman samit o Zapadnom Balkanu koji se održava u maju delovati kao vic. Evropska komisija ima razloga da Makronovu primedbu shvati kao zabadanje noža u leđa. Proevropski reformisti u balkanskom regionu imaju sve razloge da optuže Makrona da im potkopava pozicije. „Konstruktivna višeznačnost“ je dugo bila strategija koju je Brisel preferirao u ophođenju sa Balkanom. Kada se radi o članstvu država Zapadnog Balkana u EU, političari EU rado kažu da je jedino pitanje: „kada?“ – U stvarnosti niko, ni u Briselu ni u Beogradu, ne veruje da će 2025. neka od tih zemalja biti članica EU. No, dok se igra EU dosad zvala „vrata su otvorena“, Makron je rešio da ih zatvori – bar na trenutak. Ne možemo ga zbog toga optuživati. Ali ono što mu možemo zameriti jeste da „zamrzavanje“ proširenja bez alternativne strategije može doprineti produbljivanju krize na Balkanu i slabljenju pozicije EU u regionu. Bilo je jasno i da, kada Makron, obražajući se biračima, govori o „Evropljanima“, misli pre svega na birače iz Zapadne Evrope – zaključuje Krastev.

KOMENTARI



4 komentara

  1. Trifun says:

    Koji arogantni Francuski klipan!! Ti ces nas da vrijedas KLIPANE rasisticki JEDAN?? Nema nazad.

    • Idi begaj:) says:

      on je babopecaros ;)))

      • Idi begaj:) says:

        ili raznosac pica iskljucivo za babe:)))

  2. slobo says:

    Ovaj kreten si je umislio da je I on neki Faktor .Ma to je sila koja je samo na pairu .Samo nek pogledaju sastav stanovnistva I kome vjerovat u njegovoj zemlji a kome ni slucajno okretat ledja .Naivko obicni koji sebi dozvoljava da nekom prijeti ali nije u stanju da objasni cime prijeti .Samo se gnjide uzdaju u Ameriku da ce ih ona branit I zastitit .Kako se stvari odvijaju nece Amerika moci ni sebe da zastiti .

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *