Moskva će nastaviti da blokira Kosovo na međunarodnom planu

Moskva će nastaviti da blokira Kosovo na međunarodnom planu

29 aprila 2013

GuskovaJelena078Piše: Jelena Guskova

Sporazum sa Prištinom, koji je Ivica Dačić, premijer Srbije, parafirao 19.04. u Briselu, poslednjih dana je postao centralna tema balkanskih medija.

Glasovi srpskih parlamentarnih partija su se u proceni sporazuma podelili. Najveći kritičar tog sporazuma je Demokratska stranka Srbije i njen lider Vojislav Koštunica. Ta stranka je organizovala miting i na njemu direktno u lice optužila vlast za izdaju nacionalnih interesa, posebno interesa kosovskih Srba. Ostale stranke su imale različito mišljenje, ali je većina poslanika odobrila sporazum koji je potpisan u Briselu.

Zasedanje vlade u vezi sa parafiranjem sporazuma od 19.aprila je bilo vrlo burno. Nekoliko ministara je u toku samog zasedanja izrazilo sumnju u pravilnost donetih rešenja, a direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin je zaključio da mora da podnese ostavku, jer je Srbima Kosova obećao da će u sporazumu da se nađu i sva njihova prava. Međutim – njegovo čvrsto „Ne!“ je pokazalo da u vladi nema jedinstva u vezi sa pitanjem Kosova. Istina, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju nije ministar, te je zato Beograd u pismu Evropskoj uniji saopštio da je vlada sporazum prihvatila jednoglasno.

Međutim – ništa nije baš tako jednostavno. U Evropskoj uniji su i zemlje – prva je Nemačka – koja odavno Beogradu šalje sve nove i nove uslove. Očigledno je da jedan od takvih predstavlja i neočekivana izjava predsednika Srbije T.Nikolića Televiziji Bosne i Hercegovine, u kojoj se on izvinio muslimanima i zamolio „pomilovanje za Srbiju zbog zločina u Srebrenici“. T. Nikolić je obećao i da će posetiti Srebrenicu i da će se pokloniti žrtvama zločina. Pri tom predsednik Srbije nije obećao da će posetiti i muzej žrtava srpskog naroda u okolini Srebrenice, a nemačke novine Schwäbische Zeitung su 25.aprila to lepo objasnile: „Obično izvinjenje zbog Srebrenice ne može automatski da otvori vrata Evropske unije.“ Tako da Srbi treba da očekuju da će se novi uslovi pojavljivati i dalje.

Sporazum sa Prištinom od 19.aprila je kod kosovskih Srba naišao na ozbiljno protivljenje. Odbacivši zvaničnu poziciju Srbije, oni su izašli na ulice i izjavili da kosovskim vlastima neće dozvoliti da uđe u njihove opštine. Kosovski Srbi insistiraju na sakupljanju potpisa za obavljanje referenduma, a 7. – 9.maja se spremaju da dođu u Beograd i da u njemu održe masovni miting. I Srpska Pravoslavna Crkva je postala karika otpora odluci vlade. Sinod SPC je osudio sporazum, smatrajući da on znači faktičko priznanje da na Kosovu i Metohiji postoji državna vlast, koja je potpuno nezavisna od Beograda. Nesaglasnost sa sporazumom je izrazila i vanparlamentarna opozicija: organizacija „Dveri srpske“ i Srpska radikalna stranka su u znak protesta na ulice izveli svoje pristalice.

Mnogo posmatrača sumnja u autentičnost teksta Sporazuma od 15 tačaka, koji se pojavio u štampi. Sumnje se odnose na formiranje Zajednice srpskih opština tamo, gde na Kosovu Srbi predstavljaju većinu. U tački 9 Sporazuma određeno je da će policija u srpskim opštinama da bude potpuno integrisana u strukture kosovske policije i da će plate da dobija iz Prištine (istina, šef policije će biti Srbin, a sastav policije treba da odražava etnički sastav opština). Ta tačka znači da će, kada se otvore granice srpskih opština, u njih nagrnuti Albanci koji će se naći i u redovima policije u srpskim opštinama.

Masmediji su javljali da je ustupke u vezi sa Zajednicom srpskih opština Hašim Tači napravio samo zato što je Beograd obećao da neće praviti prepreke u vezi sa prijemom Kosova u OUN. U tekstu Sporazuma (tačka 14) je takođe rečeno da „ni jedna strana neće blokirati i neće nagovarati druge da sabotiraju napredovanje obe strane na putu stupanja u EU.“ Eto tako – novinari pišu da tačka 9 (policija) i 14 (stupanje u EU) uopšte nisu potpuno usaglašene. A to znači da te tačke mogu da se promene ne u korist Srba, što situaciju u zemlji čini još napregnutijom.

Od 2007.godine Moskva čvrsto podržava Srbiju u Savetu bezbednosti UN u vezi sa pitanjem Kosova. Ona je blokirala prihvatanje „Ahtisarijevog plana“ o Kosovu, i negativno postupila u vezi sa razmeštajem misije EULEKS u pokrajini, protivila se formiranju Međunarodne građanske kancelarije i Međunarodne rukovodeće grupe. Međutim, srpski rukovodioci su prihvatili pregovore pod rukovodstvom EU (a ne OUN), i tako odbacili podršku Moskve i preuzeli na sebe odgovornost za izdvajanje Kosova od Srbije. U toku posete Moskvi srpski premijer čak nije ni postavio pitanje o mogućnosti promene formata pregovora sa Prištinom i nije ni tražio podršku u vezi sa zaštitom prava kosovskih Srba.

Principijelne osnove spoljne politike Rusije ne zavise od toga na koju stranu zbog uticaja okolnosti ide međunarodni pravac ove ili one zemlje. Kako su novine „Rosijskaja gazeta“ napisale u broju od 25.aprila, pri tom se pozivajući na vrlo visok izvor iz Ministarstva inostranih poslova RF, „Rusija će nastaviti da blokira pokušaje Kosova da pristupi bilo kojoj međunarodnoj organizaciji“.

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *