Мултивекторска спољна политика постепено даје резултате у економији

Multivektorska spoljna politika postepeno daje rezultate u ekonomiji

18 maja 2017

Piše: Ivan Ristić

Promene koje u globalnoj ekonomiji dobijaju na ubrzanju snalaženje malim ekonomijama čine težim, jer od njih zahtevaju specifične vrste odgovora na više nivoa prilagođavanja. U slučaju Srbije istorijske dileme, nasleđeni problemi i specifičan položaj čine značajnu varijablu koja predstavlja teg na nogama potencijalnog razvoja. Kako bi se dobro pozicionirali u svetskom proizvodnom lancu, neophodno je osloboditi se ekonomskih mitova, vratiti se proverenim razvojnim receptima i pažljivo percipirati sve složenije globalne trendove. Srbija je „od iluzije i vere u osvajanje harmoničnog svetskog poretka“ do potpune propasti naučila da selektivni državni intervencionizam i „trka nadole“ ne daju adekvatne rezultate, a da mitovi o korelaciji životnog standarda i članstva u nekoj nadnacionalnoj organizaciji i slobodnoj trgovini kao univerzalnom „leku koji doprinosi razvoju“ ne rešavaju suštinske probleme jednog društva.

Na buduću ekonomsku poziciju Srbije uticaće dve grupe faktora – spoljnje i unutrašnje okruženje. Izmeštanje dinamike ekonomskih kretanja i visokih stopa rasta na istok, sa jedne, i najavljeni protekcionizam unutar Trijade, sa druge strane, uz neizvesna očekivanja u pogledu oporavka, ne daju razloga za optimizam. Ključni politički rizici po ekonomski razvoj biće neizvestan krajnji ishod Bregzita, sankcije Rusiji, dešavanja na Bliskom istoku i budućnost iranskog nuklearnog dogovora, dok bi za Srbiju odgovore trebalo tražiti u lokalnoj ravnoteži snaga i njenom potencijalnom narušavanju. Spor rast zemalja evrozone praćen poražavajućim rastom standarda u novim članicama (samo 1-5 odsto) dovode u pitanje nivo privlačnosti daljeg evrointegrativnog toka. Neophodno je iskoristiti narastajući protekcionizam i novu-staru trgovinsku konkurenciju na relaciji SAD-EU za iznalaženje što bolje pozicije u svim budućim trgovinskim aranžmanima.

ERA JEFTINOG NOVCA NEĆE TRAJATI VEČNO

U fokusu investitora biće centralne banke, dok će u fokusu svih ostalih biti političke odluke. Može se očekivati da će centralne banke održavati niske referentne kamatne stope kako bi poduprle ekonomski rast, što bi Srbiji kao narastajućem tržištu trebalo da doprinese. Svež investicioni kapital čeka da bude iskorišćen u suverenim fondovima bogatstva iako najveći deo u nedemokratijama, što bi Srbiju moglo da natera na direktne pogodbe. Na kraju, ishod evrointegrativnog procesa u pogledu ekonomskog razvoja suštinski nije presudan. Važno je iskoristiti dobiti pridruživanja za snažniji ekonomski rast i sustizanje razvijenijih zemalja, korišćenje minimalnih standarda za zaštitu konkurentnosti domaće privrede, a dobiti Berlinskog procesa za unapređenje infrastrukture.

Na unutrašnjem planu je u najskorijem roku neophodno načiniti prve korake u smeru postepenog oslobađanja finansijskog sistema od de facto dvovalutnog načina funkcionisanja. Na taj način bi se on učinio otpornijim na eksterne šokove, a nacionalna valuta putem nezavisne monetarne politike centralne banke ozbiljnim sredstvom podsticanja izvoza. Obaranje referentne kamatne stope uz dodatno stimulisanje konkurencije u bankarskom sektoru omogućilo bi snažniji rast kroz jeftinije zaduživanje privrede. Očekivano ukrupnjavanje bankarskog sektora zahteva blagovremene vladine mere usmerene na podsticanje konkurencije. Sa druge strane, da FED podigne referentne kamatne stope, očekuje se bar još dva puta u toku godine, što će smanjiti mogućnost Srbije da se jeftino zadužuje u dolarima. To je prvi znak upozorenja da era jeftinog novca neće trajati večno. Neophodno je napustiti populističku fiskalnu politiku i usmeriti je na stranu koja ima manju elastičnost tražnje, uz njeno postepeno relaksiranje kada se za to steknu adekvatni uslovi. Iako se ustalio trend inflacije ispod donje granice inflacionog cilja, neophodno je voditi računa o inflacionom koridoru i držati je u zadatim okvirima. Javni sektor posmatran kroz odnos performanse – nivo javne potrošnje Srbiju pozicionira na evropsko začelje, a da su departizacija i transparentan sistem benčmarkinga jedini lek koji bi mogao da doprinese razvoju. Ohrabrujuće izvozne tendencije i više stranih investicija nego u zemljama regiona dodatno će pogurati rast BDP u vremenu koje predstoji.

ZAVISNOST OD POLITIČKIH ZBIVANJA

Rečeno mikroekonomskim rečnikom i posmatrajući Srbiju kao nedeljivi ekonomski entitet, naša ponuda je nedovoljno elastična, dok je tražnja ekstremno neelastična. Spoljnotrgovinska vezanost za zemlje članice EU i energetska za Rusku Federaciju diktiraju uslove ekonomskog oporavka i predstavljaju značajne poluge za političko uslovljavanje. Ukoliko se tome doda energetska varijabla u vidu odnosa Zapad-Rusija, imamo „klasičan slučaj potrošača i snabdevača koji su jednako zavisni jedan od drugih“. Sa druge strane, elastičnost ponude je moguće dodatno unaprediti. Država posmatrana kao brend sa jasnim planom razvoja usaglašenim sa konkurentskim prednostima, definisanjem prostora na ekonomskom i geostrateškom tržištu, i uvažavanjem važnih faktora kod odabira investicija (potencijal za rast, efekat prelivanja, startna pozicija i priliv tehnologija) može da bude odlučujuća u tom kontekstu. Činjenica da polovinu svetske proizvodnje čelika tvore Kinezi zapadnu konkurenciju čini neodrživom na dugi rok. Ukoliko se ima u vidu prognoziran rast cene čelika za 4,5 odsto, jasno je da će naša proizvodnja u vlasništvu Kineza biti sve konkurentnija. Ipak, uticaj budućeg povećanja produktivnosti na radnu intenzivnost poziva na oprez. Ekonomski oporavak na rastućim tržištima kao što je Rusija, povećaće cene poljoprivrednih proizvoda za oko dva odsto. Fokus na voćarstvo i povrtarstvo, kao grane koje ostvaruju veće prinose uz subvencije u vidu tehnologije, moraju biti opredeljenje kreatorima ekonomske politike u Srbiji. U oblasti visokih tehnologija, u kojoj se Srbija dobro snalazi, postoje nedovoljno iskorišćene niše sa snažnim potencijalom rasta. Više od trećine kompanija na svetu imaće projekat internet of things u ovoj godini, prihodi od cloud platformi i uslužnog softvera porašće za 23 odsto, dok će razvoj aplikacija porasti za polovinu. Takođe, raketna tehnologija je naunosnija oblast trgovine oružjem, i raste po stopi od pet odsto godišnje. Uz korišćenje perspektive koja se ukazala i ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta za etablirane proizvode namenske industrije, izvoz ove grane bi mogao da premaši milijardu evra. Mala otvorena privreda kakva je Srbija mora da diverzifikuje svoj rast i subvencijama podstakne samo one oblasti koje su izvozno orijentisane i daju visok nivo pozitivnih eksternalija kako bi u oštroj međunarodnoj konkurenciji imala čemu da se nada.

Multivektorska spoljna politika postepeno daje rezultate u ekonomiji, ali je stabilnost neophodna kako bi se očuvali definisani pozitivni pravci. Ipak, zavisnost ekonomije od političkih zbivanja, uz narastajuće protekcionističke tendencije, osetiće se i u Srbiji. Srpski ekonomski brod mora da ima brži odziv na globalne trendove i utvrdi svoje dugoročne prioritete kroz definisanje ciljeva i merljivih kriterijuma za njihovo ostvarenje. Unutra bi trebalo da da rezultate u vidu efikasnog i pravičnog sistema, koji podstiče kreativnost i preduzetnički duh, sa nedvosmisleno definisanim vlasničkim pravima, a da spolja bude konkurentan i prilagodljiv ubrzano menjajućim uslivima. Za Srbiju je najvažnije da, umesto što teži da joj neko „pokloni ribu“, napokon „nauči da peca“. Tada možemo očekivati sve dobiti koje jedno prosperitetno društvo može da pruži svojim građanima.

(Standard)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *