Највећа утопија човечанства

Najveća utopija čovečanstva

16 marta 2017

velika-utopija

U obilju kvalitetnih grčkih dokumentarnih filmova koji se bore sa savremenim pitanjima – ekonomskom krizom i njenim uticajem na nezaposlenost i siromaštvo kao i migrantskom krizom sa kojom se osiromašena Grčka bori kako zna i ume, dokumentarac „Izbeglički autoput” Hronisa Pehlivanidisa zauzima posebno mesto. Kao pravi „sinema verite” duboko uronjen u pitanja ljudskih prava.

Pehlivanidis je tokom 2015. godine sa svojom kamerom beležio i dolazak i prolazak oko 850.000 sirijskih, iračkih i avganistanskih izbeglica koji su Egejskim morem pristizali prvo na grčka ostrva, a zatim svoje putovanje bez kraja nastavljali kopnom ka centralnoj i zapadnoj Evropi. Dug je, predug, ovaj izbeglički autoput, uz čije obode poput krajputaša ostaju na stotine, skromno i na brzinu obeleženih grobova onih koji ovo putovanje nisu izdržali. Ovaj film je Pehlivanidisova posveta njima.

Među grčkim filmovima koji o novom govore kroz refleksiju prošlog –  20. veka,  snažno se izdvojio kompleksno istraživački dokumentarac „Velika utopija” Fotosa Lambrinosa. Ovaj legendarni grčki autor, tvorac filmova „Dilema”, „Rođendanska proslava ili nema priča”, „Kapetan Kemal i drugovi”, svojevremeno zahvaljujući Festu je i stari znanac beogradske publike.

U „Velikoj utopiji”, filmu koji je posvećen 100-godišnjici od Oktobarske, boljševičke revolucije (1917-1933), ali iz aspekta takozvanog holodomora (morenje glađu), Lambrinos gradi sliku o najvećoj utopiji čovečanstva koja je za sobom ostavila milione žrtava. Govori o globalnom uticaju revolucije i uspostavljanju na desetine komunističkih partija, o stvaranju ruske umetničke avangarde, o velikoj nadi ljudi širom sveta razrušenoj na sitne komade…

O uticaju Oktobarske revolucije na stvaranje grčke levice na izvestan način govori i autor Menos Deliocakis u filmskom portretu „Andreas Lentakis – romantični borac”. Autor je fokusiran na život, političke akcije i duhovno putovanje grčkog levičara Andreasa Lentakisa, velikog borca protiv vojne diktature u Grčkoj tokom sedamdesetih godina prošlog veka i velikog stradalnika opevanog i u čuvenoj pesmi „Podne” Mikisa Teodorakisa. Kroz portret Lentakisa, autor Deliocakis slika i kurs grčke levice u političkoj istoriji zemlje u drugoj polovini 20. veka.

U grupu društveno angažovanih grčkih filmova na 19. Solunskom festivalu – Slike 21. veka spada i „Ekstra milja” Viktorije Velopulu (takmiči se za nagrade), koji dovodi pred gledaoce neobičnog junaka i njegov još neobičniji podvig. Lefteris Paraskevas je skromni atinski frizer, otac mlade porodice koji poput mnogih drugih Grka oseća svi težinu ekonomske krize. Ali, on je i čovek koji ima čvrstu moralnu vertikalu i svest o tome da i drugima oko njega treba pomoć i briga. Iz tih motiva ovaj junak našeg doba odlučiće se na učešće u jednom od najtežih trijatlona na svetu – „Arč tu arč”, koji  podrazumeva trčanje od Londona do Dovera, zatim preplivavanje La Manša i biciklističku vožnju do Pariza.

Lefterisov glavni cilj je da ovom nadljudskom akcijom podigne svest ljudi i prikupi sredstva za pomoć hendikepiranim osobama sa kinetičkim i psihičkim smetnjama kojima je u Grčkoj, ophrvanoj krizom i te kako potrebna pomoć. „Ekstra milja” je film u kojem je autorka izvrsno predstavila psihološki profil osobe koja prevazilazi svoje granice kako bi pomogla drugima. Film ujedno redefiniše pojam pobednika i rasvetljava smislene aspekte života. One, za koje se vredi boriti.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Jovan says:

    Utopija je imperijalni kapitalizam koji dovodi do gladi i smrti vise stotine miliona ljudi. Taj kapitalizam je mix robovlasnistva i feudalizma; dok u najvecim svetskim kompanijama rade jeftini robovi, u isto vreme bezzemljasi rade kod veleposednika vlasnika hiljade ha zemlje kao jeftina radna snaga. A mali mali broj ima milijarde x milijarde$! Grozno.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *