NATO pokreće novu „fazu“ udara na Rusiju

NATO pokreće novu „fazu“ udara na Rusiju

5 septembra 2014

pol-marina-ragusPiše: Marina Raguš

Samit u Velsu (4 i 5. septembar) najavljivan je već mesecima kao istorijska prekretnica Severnoatlanske vojne alijanse. Od njega se očekuje rekompozicija plana aktivnosti ovog, u suštini, napadačkog vojnog udruženja koga čine najjače države zapadne hemisfere. Prema izveštavanju američkih korporativnih medija, ratovi u Ukrajini, Avganistanu i rastući spektar ISIS-a postavili su agendu samitu u Velsu i upravo zbog toga ovo je u poslednjih deceniju „najznačajniji skup lidera NATO“.

Nove smernice koje će NATO samit obelodaniti odnosiće se na nove članice na Istoku (uključujući Estoniju, Latviju, Litvaniju i Poljsku) kao i na sve veću opasnost za članice ove alijanse koja dolazi od džihadista povezanih sa ISIS-om. Iznad svega, kako javljaju američki mediji, NATO će preuzeti ulogu svetskog sigurnosnog savetodavca i trenera. U tu svrhu slaće svoje „spec-timove“ u sve zemlje za koje procene da su bezbednosno „ugrožene“.

To znači da će NATO obznaniti svoj plan aktivnosti koji bi trebalo da se odnosi na:

1. Pripremu trupa koje će moći da se razmeste u roku od 48 sati;

2. Predloge za odbrambenu opremu koja će se poslati u Poljsku i u Baltičke zemlje;

3. Opremanje trupa za konstantno rotiranje u bazama koje se nalaze u pograničnim državama kolikogod bude potrebno;

4. Povećanje obima mera u vazdušnoj kontroli nad NATO državama;

5. Razmatranje povećanja prisustva NATO mornarice u vodama država članica.

Glavne teme kojima će se samit baviti odnosiće se na: Avganistan, asimetrične i hibridne pretnje, ISIS, finansiranje i formiranje globalnog centra bezbednosti. Suštinski, NATO je „napravio“ priliku da „oživi“ kroz: fingiranja svetskih kriznih žarišta i sukobe s Rusijom dovede u oblast hladnoratovske ratne zone.

Naime, treba imati u vidu da je NATO godinama „trpeo“ krizu. Od finansiranja koje je bilo problem s obzirom da mnoge države članice koje su imale obavezu da izdvajaju 2 odsto bruto domaćeg proizvoda za NATO „svrhe“ to nisu činile. Tako je „teret“ finansiranja padao i na inicijatore kriza niskog inteziteta, odnosno na SAD; preko, strategije i samih odnosa unutar Alijanse. Ukrajinska kriza koja je prerasla u građanski rat postala je, uz istovremeno izmenjenu „Al Kaidu“ ili ISIS, izvanredan izgovor za prekompoziciju i oživljavanje ratnog saveza ili NATO.

Više nego jasno je, dakle, da će NATO rasporediti snage za brza dejstva na teritoriju Istočne Evrope, „disciplinovati“ dvadesetosmočlanu „družinu“ na redovno finansiranje, vratiti se na svoju „suštinsku“ misiju-svetski bezbednosni centar i otpočeti novu fazu „rata protiv terora“ (obračunati se sa ISIS, štogod to značilo). Stoga, korporativna Amerika kontinuirano realizuje svoju „mapu puta“.

Za potpuno koloniziranje sveta, u izolovanoj realnosti prema „Vašingtonu“, treba oslabiti Nemačku, podjarmiti Evropu, slomiti Rusiju, Kinu i Indiju.

Gledano iz ugla aktualnog trenutka, posao s Starim kontinentom „teče po planu“. I za to se dobro pobrinuo Brisel, ili evropski administrativni centar SAD.

EUropa je slomljena, sledeća je Rusija: Politikom ucena, pritisaka i zastrašivanja Vašington je uspeo da EUropu trgovinski rat s Rusijom košta pet milijardi evra ili 6,6 milijardi dolara godišnje. To navodi interni dokument predstavljen EUropskoj komisiji u Briselu. Podatak koji pokazuje godišnji izvoz hrane u Rusku Federaciju (2013) vrednim 11, 8 milijardi evra (15,5 milijardi dolara) i vrednost izvoza na koji se odnose ruske kontramere (zabrana uvoza iz EU na godinu dana) a koja iznosi 5,1 milijardu evra ili 6,7 milijardi dolara istovremeno pokazuje i vrednost koju EU gubi sankcijama.

Nemačka, Poljska i Holandija vodeće su tri zemlje koje su pogođene sankcijama. Samo je Nemačka izvozom u Rusiju ostvarivala 3,3 odsto celokupnog izvoza ili 1,83 milijardi dolara tokom 2013. godine. Poljska je vodeći izvoznik jabuka i jedna od zemalja koje su sankcije pogodile u najvećem procentu – izgubila je izvozno tržište vredno 1, 55 milijardi dolara. Kada se ovome doda podatak da je Rusija bila druga po redu izvoznih tržišta (kada je reč o poljoprivrednim proizvodima) EU, a da je Amerika bila i ostala prva – ne treba puno pameti pa zaključiti pozadinu trgovinskog rata. Jednim potezom Amerika je oslabila EUropu, i nanela dodatne probleme Rusiji. I to nije sve!

Kada bi se problemi merili finansijama, cena trgovinskog rata je merljiva. Međutim, postoje i oni kaskadni efekti o kojima će se tek slušati. Naime, protesti izvoznika sa Starog kontinenta „guše“ se najavom da će Brisel nadoknaditi farmerima gubitke. Kada se bude suočilo sa činjenicom da to neće biti ni približna nadoknada onda će države članice EU imati pune ruke posla da očuvaju ekonomsku i svaku drugu bezbednost. Već sada Češka, Slovačka, Mađarska i Kipar otvoreno zastupaju stav da ne žele trgovinski rat s Rusijom i da je on u suprotnosti s nacionalnim interesima tih zemalja. Štaviše, prvi čovek Mađarske (Viktor Orban) krenuo je u otvoreno lobiranje protiv suludih naloga prekookanskih korporativnih centrala. Ukoliko se ovome doda evroskeptični blok na tlu Starog kontinenta onda imamo vrlo komplikovanu situaciju. Ili će uspostavljene proameričke političke elite biti zbrisane s rukovodećih mesta ili će EUropa sa sve periferijom ući u fazu intezivnih i odmah potom radikalnih sukoba. Treće ne postoji. Nemačka beleži pad, Italija i Francuska su na pragu recesije, dok ostale članice mogu samo da mere nivo javnog duga, porast nezaposlenih i korake do bankrota.

Dakle, atmosfera dramatično podseća na (ne)prile pred svetske ratove. U tom celom zamešateljstvu malobrojno „posebnih i prosvetljenih“, ni Balkan neće biti pošteđen. Naprotiv! Berlinskim mini samitom lidera Zapadnog Balkana, Srbiji je nemačka kancelarka s jasnom namerom dodala „liderski“ gas jer Srbija predstavlja Rusiju na Balkanu. To može da znači samo jedno: veću dozu pritiska da Srbija dokaže svoju „lidersku“ poziciju. Neće proći dugo, junski saveti (tada kandidatkinje Federike Mogerini) novoizabrane EUropske šefice diplomatije postaće nalozi. Tokom svoje junske turneje po Balkanu, da podsetimo, Mogerini je srpskoj političkoj eliti jasno stavila do znanja da mora da usaglasi svoju spoljnu politiku sa Briselom. Da pojednostavimo: da se pridruži sankcijama i radi na obustavi Južnog toka. Stoga ne iznenađuje ni tadašnja a ni sadašnja izjava srpskog šefa diplomatije da „očekuje jače pritiske od Brisela“ zbog Rusije. E, toliko košta kada Nemačka doda nekome liderski gas. Uostalom, zar ubijeni srpski premijer nije bio nemački đak?

Da li je onda i istraga povodom privatizacije NIS-a deo tog mozaika ili je tek „elitna“ namera da nekog s domaće političke scene skrajne iza rešetaka i istovremeno izdejstvuje pravni osnov za revizuju energetskog sporazuma s Rusijom, možemo da variramo. Ali smo sigurni da variraju i drugi s ruske strane koje ne bi iznenadilo ni to, da se i po nalogu zatvori i niški centar za vanredne situacije. Ruski avioni sleću nedaleko od Bondstila i to Veliki brat ne može da toleriše. Kakogod se nadalje bude razvijala situacija sasvim je sigurno da spoljnopolitički kurs: i Brisel i Moskva postaje neodrživ zbog Vašingtona koji kao najveći finansijer NATO ovih dana iz Velsa šalje poruku: Rusija mora pasti. Ne treba dodatno objašnjavati da se ovo odnosi i na sve ruske partnere.

„Mi se suočavamo sa dramatično promenjenim bezbednosnim okruženjem na istoku, Rusija napada Ukrajinu. Mi ćemo usvojiti Akcioni plan za pripravnost čiji je cilj povećati našu sposobnost da delujemo brzo na zaštiti naših saveznika, ako je potrebno. Preduzećemo mere da poboljšamo kooperaciju sa Ukrajinom i ostalim partnerima. Suočeni sa nizom kriza, naš savez, naša transatlantska zajednica, predstavlja ostrvo sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta“ poručio je gen sek NATO s početka samita.

I stvar je kristalno jasna. NATO se sprema za rat. Kako inače nazvati pokliče koji uključuju „odbranu“, „snage za brza dejstva“ i „dramatičn izmenjeno bezbednosno okruženje“ uz konstataciju da „Rusija napada Ukrajinu“ osim najavom rata. Naravno on će pre ličiti na više kriza „niskog inteziteta“ ili klasičnih NATO agresija tipa onoga što se desilo SRJ 1999. godine. Uostalom, sve što smo čuli iz Velsa samo je pojasnilo ko stoji iza militantnih islamista koji su se pojavili pošto je NATO počistio režime u Iraku i Siriji (tipično, zar ne), zašto se ućutalo o istrazi povodom oborenog putničkog aviona malezijske avio-kompanije i konačno zašto se ne govori o masakru civila u Ukrajini. NATO je sebi konstruisao izgovor za vojno slamanje multipolarnog sveta. Europu je slomio, ona ovako upakovana u briselski format ne može da se odupre okupaciji. Rusija je sledeća direktna meta, posle koje slede Kina i Indija.

Istok i njegovo osvajanje i jeste suština NATO misije ili korporativnog Zapada.

Samo, neko bi trebalo da ih podseti na sve one istorijske fakte koji govore o tome kako su prošli svi oni koji su poželeli da iz Moskve ostatku sveta „čestitaju“ neku Novu godinu merenu prema zapadnom korporativnom kalendaru…

Tu istu istorijsku lekciju nadamo se da imaju na pameti i „vlasni“ na Balkanu…u Srbiji…

(Fondsk.ru)

KOMENTARI



2 komentara

  1. Vasilije says:

    Nije vlast (Vucic Dacic Nikolic) Srbija,tu su se zajeb...

  2. Kobra says:

    Rat ce zapoceti u rusija a nastavice se u zemljama koje "brane" amerika, engleska i britanija. To ce ,na zalost, nabolje osetiti narodi tih "branjenih" drzava. Necemo ni mi da prodjemo bolje jer ovi nasi edukovani jahaci naroda nisu u stanju da se odreknu dobijenih zadataka i u ime svog naroda kazu da vise nismo zainteresovani za ulazak u to lazovsko drustvo zvano eu unija. Uporno nas uvlace u EU i NATO ne pitajuci nas dali mi to zelimo ili ne.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *