Nemačka ima problem sa doseljenicima iz cele Evrope

Nemačka ima problem sa doseljenicima iz cele Evrope

8 maja 2013

Euro 2008: Hoffnung auf ein friedliches FussballfestNemačka je, zbog krize na jugu i jugoistoku Evrope, u prošloj godini zabeležila rekoradn broj doseljenika: 1,08 miliona, ali stručnjaci kažu da bi to mogao biti deo rešenja za već hroničan nedostatak stručne radne snage.

Zbog velikog broja doseljenika iz članica EU koje su zapale u financijsku krizu, Nemačka je u 2012. godini zabeležila najveći dolazak migranata u poslednjih 17 godina. Prema podacima Savezne kancelarije za statistiku, u zemlju je stiglo 369.000 ljudi više nego što ih je odselilo u inostranstvo. Dakle, nemačko stanovništvo je „naraslo“ za veličinu jednog većeg grada.

Najviše je doseljenika iz Poljske, Rumunije i Bugarske. Ali, u odnosu na prethodne godine najviše je „porastao“ broj onih koji su u potrazi za poslom stigli iz Španije, Grčke, Portugala i Italije. Nemačka postaje magnet za kvalifikovane mlade doseljenike iz EU. Na taj način, smatraju stručnjaci, biće ponešto ublažen nedostatak stručne radne snage.

Neki analitičati smatraju da bi dolazak oko 300.000 doseljenika godišnje mogao da zaustavi demografski uslovljeno smanjivanje broja radno sposobnih stanovnika u Nemačkoj. Za sada nema podataka o kvalifikacijama doseljenika. Ali, procenjuje se da je prosečni migrant iz članica EU star između 20 i 40 godina i radno sposoban, a budući da se odlučuje na selidbu može se reći i da je preduzetan i hrabar.

Na osnovu dosadašnjih iskustava, u Nemačku u potrazi za poslom doseljava više muškaraca nego žena. Većinom dolaze kvalifikovane osobe. Nemački stručnjaci za tržište rada navode da je obrazovni sistem na istoku Europe kvalitetan te da su zato ovi resursi bolji nego što je to bio slučaj s doseljenicima iz proteklih decenija.

Većina doseljenika stiže u velike gradove. To može imati i negativne posledice, jer ne dolaze samo dobro obrazovani mladi nego i neobrazovani i siromašni, koji u Nemačkoj ne mogu naći posao, pa onda žive od socijalnih davanja.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *