Od Brda do Brijuna i nazad

Tweet

Piše: Denis Romac

Kako se točno zove regionalna inicijativa na čiji je sastanak u Kneževu dvoru jučer stigla i kancelarka Angela Merkel? Domaćini sastanka formalno su predsjednici Hrvatske i Slovenije, Ivo Josipović i Borut Pahor, no hrvatski mediji pišu o sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni, dok slovenski mediji pišu o sastanku procesa Brdo. Odakle ta terminološka zbrka, koja nije samo terminološka, nego i politička?

Inicijativu Brdo pokrenuo je prije četiri godine Pahor kao tadašnji slovenski premijer, s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor, kako bi kapitalizirao uspjeh arbitražnog sporazuma i popravio narušen ugled Slovenije u regiji. Inicijativa je potom zamrla, nakon što tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, unatoč očajničkim Pahorovim diplomatskim pokušajima, nije želio sjesti za isti stol s predstavnicima Kosova.

No ulazak Hrvatske u EU oživio je proces Brdo. Sljedeće jutro nakon velikog zagrebačkog tuluma na kojem je proslavljen ulazak u EU, na koji demonstrativno nije došla kancelarka Merkel zbog skandala s Lex Perković, predsjednik Josipović okupio je na Pantovčaku predsjednike svih država regije. Kako to obično biva, ono za što »demokrat« Tadić nije smogao hrabrosti, njegov nasljednik, »nacionalist« Tomislav Nikolić, napravio je i ne trepnuvši, rukujući se s kosovskom predsjednicom, zbog čega mu je Josipović brzo oprostio protuhrvatske izjave s početka mandata.

Josipović i Pahor obećali su balkanskim liderima pomoć na njihovu putu u EU. Inicijativa je samo tri tjedna kasnije – i dalje se, dakako, zvala proces Brdo – dobila iznenadni zamah. Balkanskim se predsjednicima na njihovom sljedećem sastanku u Brdu kod Kranja pomalo neočekivano pridružio i francuski predsjednik Francois Hollande.

Još tada, a bio je to srpanj prošle godine, govorilo se da će na sljedeći sastanak inicijative, koji će se održati u Hrvatskoj, doći Angela Merkel, što se jučer i obistinilo. Tada se još činilo da bi Hrvatska mogla imati značajniju ulogu u europeizaciji regije, no brzo se pokazalo da su takva očekivanja bila preoptimistična. Balkanska regija u krizi je (p)ostala simbolom političke korupcije, pada gospodarstva i masovne nezaposlenosti, a jučer je i novi šef Europske komisije Juncker poručio da od proširenja u sljedećih pet godina nema ništa. Hrvatska je pak u samo nekoliko mjeseci potrošila politički kapital što ga je stekla mukotrpnim pristupnim pregovorima, ugrozivši vlastitu vjerodostojnost tvrdoglavim odbijanjem da nekadašnjeg čelnika tajne službe prepusti njemačkom pravosuđu zbog zločina počinjenog na njemačkom tlu. Zbog toga se kancelarka Merkel ni sada neće susresti s premijerom Milanovićem.

No vratimo se na apsurdnu priču o nazivu inicijative, koja je važnija od samog imena. Predsjednik Josipović je u međuvremenu, pripremajući ovaj sastanak, preimenovao inicijativu Brdo u Brdo-Brijuni, čime joj je vjerojatno želio dati vlastiti pečat. Međutim, Pahor je upozorio Josipovića da ne može mijenjati ime procesa Brdo bez njegove suglasnosti, zbog čega on i dalje inicijativu naziva procesom Brdo, a u jednom trenutku zbog toga je sastanak zamalo otkazan. Iza balkanske svađe oko imena zapravo se krije još jedan neproduktivni prijepor oko vodstva, sukob taština i bitka za prestiž. U trenutku kada bi trebali pokazati europsku širinu i hrabrost, naši lideri još jednom potvrđuju svoju europsku nezrelost.

(Novi list – Rijeka)

Tweet