
Od dijabetesa godišnje umre 10.000 ljudi
20 novembra 2016VIŠE od 250.000 stanovnika Srbije ima dijabetes, ali to ne zna, a zakasnela dijagnoza može da uzrokuje ozbiljne zdravstvene komplikacije, pa je lečenje posledica mnogo teže za obolelog, upozorili su stručnjaci povodom 14. novembra, Svetskog dana borbe protiv ove bolesti.
U mnogim slučajevima može da prođe od devet do 12 godina pre nego što osoba shvati da ima dijabetes. Zato su redovne kontrole i edukacija o ovoj bolesti, naročito kod onih koji nemaju ovo oboljenje, od velikog značaja. Profesor dr Nebojša Lalić, predsednik Republičke stručne komisije za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti i dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže da je zato vraćanje savetovališta za dijabetes u domove zdravlja izuzetno značajan korak za pacijente, ali i za republički budžet.
Povišen šećer u krvi izaziva mnogobrojne ozbiljne zdravstvene komplikacije, kao što su srčana slabost, gubitak vida, poremećaj bubrežne funkcije, pa čak i gubitak ekstremiteta. Prema podacima iz zvaničnog registra, u Srbiji ima oko pola miliona obolelih od dijabetesa i on je među vodećim uzrocima smrti.
– Od dijabetesa u Srbiji godišnje umre 10.000 osoba – navodi prof. dr Lalić. – Simptomi koji se javljaju kod ove bolesti su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, osećaj slabosti, malaksalosti sa gubitkom u težini. Međutim, problem je u tome što kod najvećeg broja pacijenata ovi simptomi ne postoje, ili su vrlo slabo izraženi, a šećerna bolest postoji u organizmu. Zbog toga šećernu bolest moramo tražiti, odnosno sporovoditi redovan skrining, jer je prevencijom moguće smanjiti rizik od njenog dobijanja za čak 58 odsto.
Povišen šećer u krvi izaziva mnogobrojne ozbiljne zdravstvene komplikacije, kao što su srčana slabost, gubitak vida, poremećaj bubrežne funkcije, pa čak i gubitak ekstremiteta.
– Ulaganje u prevenciju je 10 puta manje nego ulaganje u lečenje komplikacija dijabetesa – navodi Lalić. – Deset godina posle ukidanja obnovljen je rad 34 od 40 planiranih savetovališta za dijabetes, i velika je sreća što su baš svi prepoznali potrebu da se savetovališta obnove.
Uloga savetovališta za dijabetes ogleda se u prevenciji, ranom otkrivanju, dobroj kontroli i sprečavanju razvoja ozbiljnih komplikacija ove hronične bolesti. U savetovalištima u okviru domova zdravlja, pacijenti mogu da dobiju sve informacije o bolesti i terapiji, kao i odgovarajuću negu i savete.
– Pokazalo se da su pacijenti koji su se odazvali pregledima u savetovalištu daleko bolje pripremljeniji na sve izazove koje život sa dijabetesom nosi – kaže doktorka Marija Glavinić iz Savetovališta za dijabetes Doma zdravlja Zemun. – Ovakav vid zdravstvene zaštite, pod uslovom da se pacijenti pridržavaju datih saveta i terapije, omogućava da se u značajnom broju izbegnu komplikacije šećerne bolesti.