Okeani će postati kiseliji, od klimatskih promena niko neće uspeti da se sakrije

Okeani će postati kiseliji, od klimatskih promena niko neće uspeti da se sakrije

1 aprila 2014

01102Efekti globalnog zagrevanja biće teški i nepovratni, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija, koji će danas biti predstavljen u Japanu.

Reč je o najopsežnijoj proceni efekata klimatskih promena u svetu do danas koji, kako kažu stručnjaci, pruža porazne dokaze o snazi tih efekata.

Prirodni sistemi zasad nose taj teret, ali je uticaj na ljude sve veći.

Naše zdravlje, kuće, hrana i bezbefnost u sve većoj su opasnosti zbog porasta temperatura, navodi se u sažetku izveštaja oko koga su se poslednje sedmice lomila koplja u Jokohami. Ovo je drugi u nizu izveštaja Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) ove godine u kojem se utvrđuju uzroci, posledice i rešenja za problem globalnog zagrevanja.

Bilo da je reč o otapanju lednika ili globalnom porastu temperatura, sažetak izveštaja naglašava činjenicu da su promene klime već prouzrokovale uticaje na prirodne i ljudske sisteme na svim kontinentima širom sveta.

„Niko na planeti neće biti pošteđen uticaja klimatskih promena“, kazao je predsednik IPCC-a Rajendra Pačauri na konferenciji za novinare u Jokohami.

Dr Salemul Huk, jedan od autora izveštaja, dodao je: „Pre ovog izveštaja znali smo šta se dešava, ali sada imamo niz dokaza koji pokazuju da se to stvarno dešava i da je to naša stvarnost“.

Majkl Džarod, glavni sekretar Svetske meteorološke organizacije rekao je da su ljudi ranije štetili klimi iz „neznanja“.

„Sada neznanje više nije izgovor“, dodao je.

Izveštaj se zasniva na više od 12.000 recenzija naučnih studija. Kako kažu naučnici, ovo su najčvršći dokaz koje možemo dobiti u bilo kojoj naučnoj disciplini. Izveštaj detaljno opisuje kratkoročne efekte klimatskih promena na prirodne sisteme u sledećih 20 do 30 godina, poput pretnji arktičkom ledu i koralnim grebenima. Sažetak dokumenta oslikava i uticaj promena na mora i slatkovodne sisteme.

Okeani će postati kiseliji, preteći koralima i brojnim biljnim i životinjskim vrstama kojima su služili kao utočište.

Na kopnu, brojne biljne i životinjske vrste počeće da se kreću prema višim predelima ili prema polovima Zemlje kako će se povećavati udeo žive u zemljinoj kori i atmosferi. Klimatske promene sve više, kako vekovi prolaze, utiču i na ljude. Nedostatak hrane, sve više siromašnih.

Kao jedan od najvećih problema u izveštaju se navodi nedostatak hrane. Prinosi kukuruza, prinča i pšenice do 2050. godine mogli bi da se smanje za čak 25 odsto. Nakon 2050. godine situacija će postati još teža, a zahtevi za hranom sve veći, budući da se procenjuje da će do tada svetska populacija dostići 9 milijardi ljudi.

Mnoge vrste ribe, kritični izvor hrane za mnoge, takođe će se preseliti zbog toplije vode. U nekim tropskim predelima i na Antarktiku potencijalni izvori hrane mogli bi biti smanjeni i za 50 odsto, navodi se u izveštaju.

„Kako idemo prema budućnosti, rizici se samo povećavaju, a oni se najviše odnose na ljude, uticaje promena na useve i dostupnost vode“, kazao je Nil Adger sa univerziteta Exeter.

Sve više ljudi će umirati od posledica poplava i velikih vrućina. Na područjima poput Afrike, klimatske promene izazivaće ekstremne vrućine i učiniće ljude još slabijima i uvesti ih u još dublje u siromaštvo. Siromašnije zemlje će patiti u skorijoj budućnosti, ali ni bogatije se neće izvući iz problema.

„I bogati će morati da počnu da razmišljaju o klimatskim promenama. O tome najbolje svedoče nedavne poplave u Velikoj Britaniji, suša u Kaliforniji i mećave i oluje na ostatku teritorije SAD“, napominju naučnici.

„To su događaji koji koštaju milijarde i milijarde dolara, a koje moraju da plate bogati“, opominje izveštaj.

(Fakti.org)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *