Операције тумора трају и по пет сати

Operacije tumora traju i po pet sati

12 aprila 2017

zdr-bjelovic_620x0

VIŠE od četiri odsto ljudi ima rizik da oboli od tumora debelog creva, oko jedan i po odsto može da dobije tumor pankreasa, a rizik od nastanka tumora jetre, želuca i jednjaka je ispod jedan odsto, upozorava u intervjuu za „Večernje novosti“ profesor dr Miloš Bjelović, načelnik Desetog odeljenja – Odeljenja za minimalno invazivne hirurgije gornjeg digestivnog trakta u Prvoj hiruruškoj klinici Kliničkog centra Srbije.

On kaže da sa tumorima digestivnog trakta u Srbiji trenutno živi više od 30.000 ljudi. Svake godine oboli oko 5.000, a umre gotovo 3.000. Najčešći tumor digestivnog trakta je na debelom crevu i on je po učestalosti treći od svih malignih oboljenja.

* Ovakva statistika je prilično nepovoljna.

– Da. Svake godine se populacija onih koji žive sa nekim tumorom digestivnog trakta povećava za 2.000 ljudi, ali trend je sada povoljniji nego ranije jer se učestalost tumora smanjuje. Više se radi na prevenciji i izbegavanju faktora rizika, kvalitet lečenja se popravlja, imamo efikasniju hemioterapiju i zračenje, a napreduje i hirurgija u ovoj oblasti.

* Da li se tumor debelog creva češće javlja kod muškaraca ili kod žene?

– Statistika pokazuje da je on nešto učestaliji kod mušaraca, a prosečna starost pacijenta je oko 68 godina. Na skrining programima otkrivamo sve više tumora u ranoj fazi bolesti, kada primena adekvatnog lečenja može da znači i izlečenje. Sa druge strane, unapređenje postojećih i uvođenje novih terapijskih opcija omogućilo je da lečenje pacijenata i sa uznapredovalim tumorom bude znatno efikasnije nego što je bilo. Od ukupnog broja pacijenata kod kojih je dijagnostikovan tumor debelog creva, više od 65 odsto preživi pet ili više godina od postavljanja dijagnoze.

FAKTORI RIZIKA

* Koji su faktori rizika za tumore digestivnog trakta?

– Promena načina ishrane, izbegavanje masne hrane, smanjenja unosa crvenog mesa, a naročito suhomesnatih proizvoda, može da smanji rizik od dobijanja tumora želuca. Pušenje, alkohol, gojaznost, takođe, povećavaju rizik od dobijanja karcinoma i treba ih izbegavati. Poželjno je povećati unos voća i povrća, kao i fizičku aktivnost.

* Koji su tumori digestivnog trakta u padu, a koji su porastu?

– Tumor želuca se poslednjih godina kao i tumor debelog creva javlja ređe, takođe je i broj uspešno lečenih i izlečenih pacijenata u porastu. U blagom opadanju je skvamocelularni tumor jednjaka, ali je učestalost adenokarcinoma u porastu. Adenokarcinom jednjaka javlja se na terenu hroničine iritacije završnog dela jednjaka kiselinom. Prema zvaničnim podacima, gorušicu ima jedna od pet osoba u opštoj populaciji, jednom nedeljno ili češće. Ovakvu pojavu gorušice treba shvatiti kao zabrinjavajući simptom i zbog toga treba potražiti svat lekara. Sve je više i pacijneta sa tumorima jetre, ne samo metastatskim već i primarnim.

* Operacije tumora digestivnog trakta su vrlo komplikovane.

– Te operacije su generalno duge i trajanje zavisi od konstitucije pacijenta, lokalizacije i uznapredovalosti tumora, ali i od iskustva hirurga. Operacije tumora jednjaka traje i do pet sati, želuca od tri do četiri sata, operacija tumora pankreasa i velikih tumora jetre, takođe, mogu dugo da potraju.


ČIR NA ŽELUCU OKIDAČ

* Može li čir na želucu da izazove pojavu tumora?

– Na to pitanje još nema konačnog odgovora. Postoje dva koncepta kada je ovoj problem u pitanju. Jedna grupa stručnjaka smatra da hronična, dugogodišnja upala koju čir izaziva može da dovede do razvoja tumora. Drugi, pak, smatraju da je kod onih koji su imali čir, a kasnije i tumor, to zaprvo od samog početka bilo malignitet, da je taj tumor samo izgledao kao čir i sporo napredovao.

* Postoje li tumori u digestivnom traktu koji ne mogu laparoskopski da se operišu?

– Danas praktično kod svih koji imaju indikaciju za operaciju počinjemo laparoskopskim putem. U retkim situacijama se započinje klasična operacija. Laparoskopski ne možemo da operišemo samo velike tumore i tumore koji su zahvatili druge organe ili strukture. U tom slučaju je laparoskopski pristup otežan. Za vađenje tumora iz trbuha je potrebno naparaviti veliki rez, a to obesmišljava laparoskopiju kao pristup. Kada se operacija počne laparoskopski, na otvorenu ili klasičnu operaciju prelazimo samo u retkim slučajevima.

* Da li postoje simptomi na osnovu kojih treba da se posumnja na tumore digestivnog trakta?

– Nesreća kod ovih tumora je što dugo ne daju nikave simptome. Onog trenutka kada tumor počne da uzrokuje subjektivne simptome, to znači da je on već uznapredovao i u ovim slučajevima su rezultati lečenja, nažalost, obično loši. Kada se, recimo, kod karcinoma jednjaka javi otežano gutanje, znači da je on već uznapredovao i zahteva veliku operaciju, a lečenje kasnije uglavnom treba nastaviti citostaticima. Zato je važno obavljanje redovnih kontrolnih pregleda, kako bi se tumor otkrio na vreme.

* Kad bi onda trebalo da se rade preventivni pregledi?

– Preporuka Američkog udruženja gastroenterologa je da osobe kod kojih je neko u porodici imao tumor digestivnog trakta, na prvi pregled odu 15 godina pre nego što je tom članu porodice tumor otkriven. Znači, ako je kod oca on dijagnostikovan u 70. godini, deca moraju na kontrolni pregled sa 55 godina. Moja preporuka je da svi posle 50 godine jednom u nekoliko godina idu na kontrolne preglede debelog creva i želuca.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *