Оправдан страх Меркелове

Opravdan strah Merkelove

6 jula 2015

prorokovic Dusan 4538Piše: Dušan Proroković

Balkan je opet u središtu pažnje. Na način na koji su se zapadni mediji odnosili prema Srbiji devedesetih godina, danas se odnose prema Grčkoj.

Razlog je referendum i sva dešavanja koja su mu prethodila. A poruka koja se može pročitati u većini članaka i izveštaja posvećenih ovoj temi: Grci su krivi za sve!

Angela Merkel je, dramatičnim tonom, prethodne nedelje saopštila: ako propadne evro, propašće i Evropa! Drugo je pitanje šta može uzrokovati grčki referndum i kako će se to odraziti na evrozonu. Prvo pitanje je: može li kraj evra doneti i kraj Evrope? Da li je strah nemačke kancelarke opravdan?

U Crnoj Gori se prepričava kako su, posle Drugog svetskog rata, partijski aktivisti obilazili sela i objašnjavali domaćinima zbog čega im je dobro da uđu u zadruge. Tako su negde u okolini Nikšića kazivali da to što ima u Sovjetskom Savezu, nigde drugde nema. Isteraju krave iz zadruge, poređaju ih na livadu, a „samaljot“ samo preleti, pusti „materijal“ i iz vazduha sve oplodi. U nastavku su sledila objašnjenja i kolika su tako dobijena „sovjetska telad“ i koliko mleka daju „sovjetske krave“. Komunisti su pokušavali da okupe i motivišu stanovništvo oko razvojnog programa, objašnjavajući da će se u besklasnom društvu živeti bolje, lakše, jednostavnije. Sve će biti bolje, zagarantovan je ulazak u blagostanje, samo treba raskrstiti sa nazadnim tradicionalnim učenjima i posvetiti se budućnosti.

Međutim, kako to obično biva, među okupljenim domaćinima našao se jedan koji je svoje sumnje u napričano želeo pred svima da iskaže. Krenuo je izokola, rekao da razume kako to „samaljot oplođava krave“, sovjetska nauka je daleko odmakla, samo mu nije bilo jasno: ko tokom ovog postupka kravama diže repove? I ceo razvojni program, preko kojeg je trebalo ubeđivati stanovništvo, pao je na jednom pitanju. Naravno, komunisti su koristili i druge načine da sve seljake nateraju u zadruge, i to su i radili. Ako nije moglo milom, nastavljalo se silom. I domaćin koji je pitanje postavio završio je na informativnom razgovoru. Čisto preventivno, da nikome više ne bi palo na pamet da bilo šta pita.

O razvojnoj paradigmi kao faktoru koji utiče na homogenizaciju jednog naroda, dosta se bavio jedan od vodećih teoretičara u ovoj oblasti Entoni Smit. Nesumnjivo, radi se o bitnom elementu. Tokom referendumske kampanje u Crnoj Gori 2006. godine upravo se najčešće mogla čuti ova poruka: Srbi i Crnogorci su „dva oka u glavi“, ali ako se raziđemo – brže ćemo se razvijati i samim tim i bolje živeti. Onda je iznošen niz argumenata u prilog toj tezi. Ljudi žele da žive bolje, žele da zarađuju više, da im život bude jednostavniji. Ali, do danas traju rasprave: da li je to dovoljno da se sprovede jedan politički projekat? Bilo da je u pitanju narodotvorni proces ili opstanak EU. Razvojne paradigme se temelje na materijalnim vrednostima, a čoveku je potrebna i duhovnost da bi opstao.

Pogotovo je problematično bazirati političke paradigme na isključivo razvojnim programima, ako se imaju u vidu ciklične ekonomske krize koje se pojavljuju. Jer, sa pojavom krize se dovodi u pitanje razvojni program, a samim tim i cela politička paradigma.

To se upravo dešava sa EU. EU je složen organizam, koji je imao istoriju rasta i razvoja, ali se od formiranja evrozone najviše koncentrisao oko samo jedne dimenzije – zajedničke monete. Opstanak evrozone je postao uslov svih uslova. Otuda i strah Angele Merkel da bi kraj evra mogao značiti i kraj Evrope. EU je, kao i komunisti u Crnoj Gori, pala na jednom pitanju.

Međutim, u izjavi nemačke kancelarke se zaboravlja jedno: Evropa je postojala i pre EU. Postojaće i posle nje. Evropa ne zavisi od evra. Niti, sa svojom dugom tradicijom i tradicionalnim vrednostima, mora da vezuje sopstveni opstanak samo za materijalne faktore. Evropa treba da se vrati sebi. Propast EU zbog toga može značiti i novu šansu za Evropu. Za traženje nove paradigme koja neće biti temeljena samo na materijalnom. Za oblikovanje novih vrednosti, koje će deliti evropski narodi.

(Večernje novosti)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *