Otrežnjenje 2014.

Otrežnjenje 2014.

19 novembra 2014

Tihana_TomicicPiše: Tihana Tomičić

Ako se pokaže da će lokalna samouprava izmjenama poreznih zakona doista izgubiti toliko novca kao što se očekuje, a riječ je o 1,8 milijarda kuna, to će značiti da je Vlada digla ruke od samouprave, a i decentralizacije, suprotno svemu onome što je pisalo u Planu 21 – tako je otprilike gradonačelnik Vojko Obersnel komentirao mini poreznu reformu koja će se provesti do kraja godine. Obersnel je jako ogorčen na Vladu, a i prema zadnjim izjavama to je njegovo nezadovoljstvo nepromijenjeno, mada je Vlada u četvrtak donijela cijeli paket novih, dodatnih prijedloga, uz tvrdnju da će se barem 1,2 milijarde kuna gradovima, općinama i županijama na kraju ipak vratiti, bilo kroz kompenzacijske mjere, bilo kroz državne poticaje za EU projekte, bilo dodatnim izmjenama zakona.

Kao jedna od mjera ističe se da će lokalne uprave dodatni prihod imati i od poreza na nekretnine – kojeg nema, a pitanje je i hoće li ga do 2016. godine, kako EK preporučuje, biti. Stoga Vladina uvjeravanja možda i nisu posve uvjerljiva. A i bez njih, jasno je da će samouprava izgubiti minimalno 600 milijuna kuna u 2015. godini, čak i u najružičastijem scenariju. Poseban problem je Gorski kotar koji ostaje bez većine beneficija iz dosadašnjeg posebnog zakona koji ga je »pokrivao«, i doista, upitno je da li je Vlada morala bez još dublje reforme, palijativno, ovako reagirati. Istina je što neki govore, da bi bilo poštenije da se reformirala (samo)uprava u cjelini pa da su osnovane regije, a pola općina ukinulo, što je također realnost, umjesto da se na sitno zakida i otkida od sadašnjih budžeta.

No, što je poanta? Novca nema. Nema ga u državi, nema ga u gradovima i općinama, nema ga nigdje. Da se cijelu Vladu i sve gradonačelnike okrene naglavačke, ne bi ispalo 5 lipa. U takvoj situaciji, pod pritiskom Europske komisije i najava sankcija u vidu blokade strukturnih EU fondova, Vlada doista mora nešto pokušati poduzeti. Čudno je, međutim, što toga u samoupravi nisu svjesni, kao da ne znaju da je svjetska kriza počela 2008. godine, a danas smo u 2014. godini. Veliki, jaki i bogati gradovi, kakav je Grad Rijeka, prespavali su barem pet godina, i ponašaju se kao da im proračun i dalje iznosi milijardu kuna, kao u zlatnim vremenima. Grad Rijeka se preinvestirao, golemi sportski projekti opteretili su budžet trajno, a dnevni troškovi se nizu rezali. Očito, dovoljnih ušteda nije bilo, a to dokazuje uostalom i veliki projekt spajanja gradskih komunalnih poduzeća u novi holding. Jedini motiv za to moraju biti, i jesu, uštede, da se objedine administracije, da se smanji taj golemi aparat koji je počeo opterećivati porezne obveznike u Rijeci kojima, evo, grijanje ponovo poskupljuje i koji plaćaju komunalije skuplje nego u većini drugih gradova. A ako se ide toliko daleko da će se rezati gradska administracija u javnim tvrtkama, tada je jasno da problem nije samo onih 50 milijuna koje će Grad Rijeka sada izgubiti zbog promjena poreza na dohodak. Bit će zanimljivo pratiti nalaze revizije i vidjeti je li oporba u pravu kad tvrdi da je »Grad Rijeka već dugo u bankrotu«, samo to nitko još glasno nije rekao. Zato će im ovaj dodatni gubitak tako teško pasti.

Naravno, potpuno su razumljive reakcije riječkoga gradonačelnika, jednako kao i župana, koji već danima upozoravaju Vladu da će ih desetkovati. Ali pritom ne treba biti nerealan. A uostalom, jasno je i da se iza svega krije i politika, i to ona famozna SDP-ovska, unutarstranačka politika. Riječki gradonačelnik već se bio ogradio od vrha svoje stranke prije nekoliko mjeseci, kad je zajedno sa cijelim Gradskim odborom SDP-a stao na stranu Slavka Linića, a i sada ponavlja upravo stavove Linića – da je Plan 21 mrtav. To je naravno apsolutno legitimno, ali teško da može proći bez bilo kakvih reakcija.

Kako će ovi sukobi utjecati na razvoj događaja u SDP-u, možemo samo pretpostaviti. Vrh stranke sigurno Riječanima nije »oprostio« slučaj Linić, a i rušenje najvažnijih Vladinih reformi baš iz Rijeke i PGŽ-a sigurno im nije milo, i teško da to neće ostaviti traga na odnose u vladajućoj stranci. U Vladi misle da je njima zapravo mnogo teže pod ovim pritiscima Europske unije i rezovima, nego riječkom SDP-u. Naime, SDP se na državnoj razini ipak bori s naslijeđem HDZ-a, a za upravljanje Rijekom i Županijom ipak su odgovorni uvijek isti, s obzirom da se tu vlast nije mijenjala. Pritom, županijska je proračunska politika vrlo štedljiva, proračun je minimalno zadužen i ne bi trebao imati problema čak ni nakon ovih zakonskih izmjena, dok je gradski sigurno u velikoj krizi.
Na koncu, teško da žrtve svega toga neće biti građani kroz cijenu komunalnih usluga, prirez ili, na koncu, smanjivanje broja zaposlenih Riječana u gradskoj javnoj upravi. Ono što dobijemo na plaćama izmjenom poreza na dohodak, izgubit ćemo skupljim gradskim uslugama. A kolateralne žrtve će se brojiti naknadno.

(Novi list – Rijeka)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *