Палестина, морална обавеза Србије

Palestina, moralna obaveza Srbije

13 juna 2015

Bosko Jaksic 45Piše: Boško Jakšić

Za razliku od Jugoslavije, čiji se odnos prema Izraelcima i Palestincima skokovito menjao, Srbija je od starta imala uravnoteženiji odnos prema njihovom sukobu.

Jugoslavija je tajno naoružavala jevrejske grupe koje su se na britanskoj mandatnoj teritoriji Palestine borile za nastanak jevrejske države. Bila je među prvima koja je priznala Državu Izrael kada je ona proklamovana 1948.

Arapsko-izraelski rat juna 1967. učinio je da Jugoslavija za samo šest dana dramatično promeni svoju politiku, prekine diplomatske odnose sa Izraelom i potpuno se stavi na stranu Palestinaca.

Demokratske promene oktobra 2000. umnogome su označile udaljavanje Beograda od nekadašnjih nesvrstanih saveznika, ali i gubitak gotovo svakog interesa za sva zbivanja koja nisu nosila poštanski žig Vašingtona ili Brisela.

Potom su stvari počele da se normalizuju. Izrael je postao jedan od značajnih partnera Srbije. Palestinci su bili važni u proporciji koju je diktirao svet naklonjen rešenju najdužeg sukoba savremenog sveta.

Izraelsko-palestinski pregovori ponovo su prekinuti aprila 2014. sa slabim izgledima da budu nastavljeni.

Palestinci su u međuvremenu dobili zajedničku vladu rivala iz Fataha sa Zapadne obale i islamističkog Hamasa koji kontroliše Pojas Gaze. Kako se Hamas nije javno odrekao namere da Jevreje „otera u more”, Izrael kaže da nema partnera s kojim može da pregovara.

Palestinci nastavak pregovora uslovljavaju prestankom gradnje jevrejskih naselja koja smanjuju teritoriju njihove buduće države, oslobađanje znatnog broja Palestinaca iz izraelskih zatvora i opštom saglasnošću da se okupacija prekine do kraja 2017.

Teško je biti optimista ako znamo da je izraelski premijer Benjamin Netanijahu uoči martovskih izbora rekao da neće biti palestinske države ukoliko on ponovo bude premijer, ili nedavne izjave ministra odbrane Moše Jalona da ne veruje da skoro može da bude sklopljen stabilan mir.

Dok Izrael zbog takve politike sve više tone u izolaciju, svet postaje umoran od statusa kvo. Raste podrška Palestincima. Švedska je prošlog oktobra postala prva važnija zemlja Evrope koja je priznala Palestinu. Ovog aprila Palestinci su u postali 123. članica Međunarodnog krivičnog suda, a Vatikan je prvi put u pisanoj praksi svoje diplomatije upotrebio termin „država Palestina”. Francuska danas predvodi napore da se nađe rešenje krize koja decenijama oblikuje razne sukobe Bliskog istoka.

U takvoj atmosferi Mahmud Abas ima sve razloge da od sveta traži podršku za nezavisnu državu Palestinu.

Srbija nema autoritet nekadašnje Jugoslavije, ali bi, bez obzira na uspešnu saradnju sa Izraelom, morala da podrži sve inicijative da se reši sukob i da Palestinci dobiju svoju državu. Ima u tome i moralne obaveze koja nadilazi podršku koju od Palestinaca dobijamo za Kosovo.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *