Пиће стиже из кућне радионице

Piće stiže iz kućne radionice

30 juna 2017

NEKADA su na rafove stizala pre svega sa dugačkih industrijskih traka, a danas se sve više piju ona proizvedena u zanatskim radionicama. U srpsku industriju piva polako ulaze mali, takozvani kraft proizvođači, dok u slučaju pića bogova, porodične vinarije skoro da su preuzele primat.

PIVO hoće bolje

U Srbiji se godišnje proizvede oko pet miliona hektolitara piva. Oko 90 odsto stiže iz pogona velikih kompanija, devet odsto od regionalnih igrača, dok svega jedan odsto tržišta drže male zanatske pivare.

– Srpsko pivo je poznato u regionu, tako da tradicionalno najveću količinu piva izvozimo u bivše jugoslovenske republike – kaže Dimitrije Ivanović, sekretar Udruženja za prehrambenu industriju PKS. – Bitno je reći da su „kraft“ radionice prave porodične, zanatske radionice. Oni proizvode male količine i time se bave ljudi iz ljubavi. Tu nema velike zarade, ali porodica može da živi. Koliko je naše pivo interesantno, govori i podatak da su velike multinacionalne kompanije investirale u našu proizvodnju piva. Industrija piva i slada Srbiji ima tradiciju dugu tri veka, zapošljava više od 2.500 radnika i sarađuje sa granama privrede koje zapošljavaju oko 35.000 ljudi.

Srpske pivare, međutim, trenutno koriste svega polovinu raspoloživog kapaciteta, a mogle bi da isporuče čak 12 miliona hektolitara piva godišnje.

– Registrovano je oko 20 zanatskih pivara, sa tendencijom porasta – dodaje Ivanović. – Zanatske pivare ne proizvode veliku količinu piva, ali su asortimanom piva raznovrsni i imaju šta da ponude. Kapaciteti zanatskih pivara takođe su šaroliki i variraju. Proizvođači kraft piva su zainteresovani da zajednički istupaju i organizovani su u Grupaciji proizvođača piva pri Privrednoj komori Srbije, zajedno sa proizvođačima industrijskog kapaciteta.

VINO SA POREKLOM

U Srbiji su definisana tri vinogradarska regiona, 22 rejona i 77 vinogorja. Raspolažemo sa 22.150 hektara pod vinovom lozom, a godišnje se proizvede oko 170.000 tona grožđa.

– Danas se proizvodnja grožđa u Srbiji pretežno obavlja na porodičnim gazdinstvima, koja najvećim delom imaju vinograde do 50 ari, sa izuzetkom nekoliko velikih vinarija koje poseduju sopstvene vinograde – kaže Dimitrije Ivanović. – Tokom 2015. godine registrovana je proizvodnja od 42 miliona litara vina. Proizvodnja vina registrovana u industriji tokom 2015. godine bila je na nivou od oko 24 miliona litara. Proizvodnjom grožđa u Srbiji se bavi približno 80.000 gazdinstava, dok je za proizvodnju vina registrovano 289 proizvođača. Njih stotinak ozbiljno radi. Proizvodnja vina traži velika ulaganja, ali država daje dobre podsticaje.

Prema podacima Uprave carine, Srbija godišnje izveze vina u vrednosti oko 20 miliona dolara, dok je uvoz znatno veći i kreće se u vrednosti od oko 40 miliona dolara. Najveći obim trgovine vinom ostvarujemo u okviru regiona CEFTA, pri čemu je i dalje naročito izražen uvoz sa ovog tržišta. Deo trgovine vinom odvija se sa zemljama EU, a znatan deo i sa Ruskom Federacijom.

– Posmatrano po zemljama, najveća količina vina uvezena je iz Makedonije, oko 72 odsto, i Crne Gore, 16,5 odsto – dodaje Ivanović. – Najveća količina vina izvezena je na tržište Rusije, oko 36 odsto, i Bosne i Hercegovine, nešto više od 36 odsto. Kina je veliki potencijal, jer tu možemo dosta da izvozimo. Srbija kao zemlja sa dugom vinskom tradicijom i kao zemlja koja teži ulasku u Evropsku uniju usaglasila je zakonsku regulativu koja reguliše geografsko poreklo vina sa EU zahtevima. Naime, najnovijom regulativom uspostavljen je takozvani PDO/PGI sistem geografskog porekla za vina koji je obavezujući za sve proizvođače. U Srbiji su vina klasifikovana na ona bez geografskog porekla i ona sa geografskim poreklom. Kako bi se istaklo bogatstvo različitosti naših vinogradarskih regiona, uvedeno je obeležavanje vina sa geografskim poreklom evidencionim markicama. Trenutno ima oko 200 vina u sistemu oznake geografskog porekla.

U toku je donošenje novog zakona o vinu i pratećih podzakonskih akata u čijoj izradi PKS ima aktivno učešće, a koji će u potpunosti biti usaglašeni sa EU regulativom koju u korak pratimo. Briga u narednom periodu će biti da se poveća konkurentnost domaćih vina na stranim tržištima.

CENE U PLUSU

PROSEČNA proizvođačka cena grožđa za jelo u 2015. godini iznosila je 0,58 evra po kilogramu, dok je prosečna proizvođačka cena grožđa za preradu u istoj godini bila na nivou od 0,32 evra po kilogramu. U odnosu na godinu ranije, cena grožđa za jelo niža je za 6,23 odsto, dok je cena grožđa za preradu viša za čak 58,4 odsto, prevashodno zbog odgovarajućeg kvaliteta grožđa iz berbe 2015. godine.

Cene vina u maloprodaji imale su rastući trend, ali od 2014. godine dolazi do stagnacije cena i njihovog blagog pada. Tokom 2015. godine, cena belog vina u maloprodaji iznosila je 1,89 evra po litru, što je nešto niža cena u odnosu na prethodnu godinu, ali je za 3,5 odsto viša od proseka prethodnog petogodišnjeg perioda. Prosečna cena crvenog vina u 2015. godini bila je 2,03 evra po litru, što je za 2,4 odsto viši nivo cene u odnosu na 2014. godinu i 3,5 odsto više od nivoa petogodišnjeg proseka.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *