ПИТАЊЕ СВИХ ПИТАЊА: Зашто Америка не узима паре од ММФ-а

PITANJE SVIH PITANJA: Zašto Amerika ne uzima pare od MMF-a

13 aprila 2015

IMF offers Ukraine loans worth up to 18 billion dollarsAko su terapije koje prepisuje Međunarodni monetarni fond (MMF) tako dobre zašto ih onda ne koriste najveće svetske ekonomije? Kako to da Amerika, na primer, kad njen budžet zapadne u probleme ne pošalje Pismo o namerama na adresu Fonda u Pensilvanija aveniji u Vašingtonu? Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan. Sve i da američki budžet zapadne u probleme, novac MMF-a joj sigurno ne bi pomogao iz prostog razloga što Fond nema tolika sredstva.

– Američki bruto domaći proizvod (BDP), odnosno sve ono što tamošnja privreda i građani stvore za godinu dana iznosi oko 15.000 milijardi dolara, osnovni kapital MMF-a je oko 700 milijardi dolara – objašnjava Srboljub Antić, dugogodišnji predstavnik Srbije u MMF-u.

Tehnički kapacitet američke države mnogo je jači i veći od finansijskih mogućnosti koji ima Fond. Inače, razvijene ekonomije ne koriste usluge MMF-a, jer imaju jake institucije i mogu same da reše sopstvene probleme, dodaje Antić. Jedino je Velika Britanija, od razvijenih ekonomija, koristila usluge MMF-a, tokom šezdesetih godina prošlog veka, podseća Antić.

– Takođe, Amerikanci nisu mnogo ni upoznati sa organizacijama Ujedinjenih nacija i za njih bi, čak i kad bi Fond imao kapacitete, da im pomogne to bilo teško prihvatljivo – kaže naš sagovornik.

On podseća i da su SAD zemlja dolara, svetske rezervne valute i da svoje probleme može jednostavno da reši primarnom emisijom, odnosno štampanjem para.

Prema rečima Slaviše Tasića, profesora na Univerzitetu Meri u SAD, Amerika uopšte nema tolikih problema da bi došlo do aranžmana sa MMF-om.

– Budžetski deficit je sada opet pao ispod tri. Jeste bio povećan posle krize, jer je Barak Obama odlučio da fiskalno stimuliše privredu, ali sada se vratio u normalu. Javni dug jeste veliki, kad se iskazuje u trilionima dolara, ali u odnosu na BDP nije. Ukupno je oko 100 odsto BDP-a, a kad se od toga oduzme ono što razni delovi same vlade duguju jedni drugima onda je ne više od 70 odsto BDP-a, što za jaku ekonomiju koja se zadužuje u sopstvenoj valuti nije mnogo. U suštini, SAD stoji bolje od bilo koje zemlje. Osim nekih manjih, recimo Švajcarske ili Norveške. Sve dok ima naftu – kaže Tasić.

Drugo, kad bi Amerika imala pravi problem MMF ne bi ni blizu imao dovoljno novca da je spase, dodaje. Bila bi to ogromna svetska ekonomska katastrofa, objašnjava.

– Tako da MMF nije ni teorijska opcija, čak i kad bi SAD bila u krizi – kaže Tasić.

To isto misli i Goran Nikolić, saradnik Instituta za evropske studije. Kako kaže, to pitanje nema logike, jer MMF nema dovoljno sredstava da pomogne SAD-u, ukoliko njihov budžet zapadne u probleme.

– Sve i da MMF ima para, to bi bilo besmisleno. Da Amerika praktično u Fond uplati dolare, pa da te iste dolare sebi isplati. Uostalom, SAD ima najveću kvotu u MMF-u (17,69) što znači da je njihov uticaj u Fondu najveći i da imaju pravo veta na odluke – objašnjava Nikolić.

Zemlje koje, takođe imaju veliki uticaj u MMF-u su Japan (6,56), Nemačka (6,12), Francuska (4,51), Velika Britanija (4,51), Kina (4), Italija (3,31), Saudijska Arabija (2,93), Rusija (2,50), Indija (2,44).

Bez obzira na to što SAD imaju najveću kvotu, kad se saberu sve kvote zemalja članica EU, onda je taj iznos dvostruko veći od američke kvote. Iako zemlje članice nastupaju samostalno, mogućnost dogovara nije isključena, a praksa pokazuje da zemlje EU tome često pribegavaju. Inače, kvota Srbije u Fondu iznosi 0,20 od ukupnog kapitala.

Ona se izračunava po veličini BDP-a (to je najsnažniji činilac), otvorenost privrede, promenljivost tekućeg računa i visina deviznih rezervi.

———————————-

Aranžman iz predostrožnosti

Bord direktora MMF-a odobrio je Srbiji arnžman iz predostrožnosri 23. februara u iznosu od 1,7 milijardi evra (935 miliona takozvanih specijalnih prava vučenja). To je oko 200 odsto kvote Srbije u MMF-u. Kvota naše zemlje iznosi 468 miliona specijalnih prava vučenja, odnossno 725 miliona američkih dolara. Jedno specijalno pravo vučenja iznosi 1,55 američkih dolara.

Taj novac se, prema izjavama državnih zvaničnika, Srbija neće povlačiti i trošiti. Stajaće za ne daj bože.

(Politika)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *