Plan i namera ruskih kontrasankcija

Plan i namera ruskih kontrasankcija

9 avgusta 2014

EU Russia sanctions 382Piše: Sergej Markov, prorektor moskovske Akademije „Plehanov“, član Javne komore, politikolog)

1. Rusija ne tuguje, nego odgovara na sankcije i samim tim pokazuje da agresori ne treba da maštaju o kapitulaciji Rusije.

2. Uzvratne sankcije uistinu su precizne i dotaći će se samo onih grana kojima je lako naći zamenu.

3. U svetu ima mnogo poljoprivrednih proizvođača iz neutralnih zemalja, koji će za nekoliko nedelja popuniti tržišne niše u Rusiji. Uzmimo neke od poljoprivrednih giganta kao što su Kina, Turska i Brazil.

4. Ako uspemo da pređemo na ruske proizvođače onda će to biti ogroman uspeh.

5. Problem je u osposobljavanju prodaje i kupovine, u malim partijama naših proizvođača i u neusaglašenosti sa standardima. Naši proizvodi mogu da budu mnogo bolji od zahteva standarda, ali neusaglašenost s njima stvara teškoće za trgovinu.

6. Postoji i opasnost od rasta cena: trgovci mogu da iskoriste psihološku napetost.

7. Treba da se uradi veliki posao u vezi sa zamenom isporučilaca. U tome mora da pomogne država.

8. Strahovi u vezi sa sećanjem na sovjetske prazne rafove po prodavnicama. Ipak, ta vremena su davno prošla.

9. Histerija u medijima koji plaše praznim policama i rastom cena jeste – svesna politika opozicije u podsticanju nezadovoljstva vlašću. Pogledajte sada pažljivo po imenima ko je sada protiv uzvratnih ruskih sankcija: ti ljudi će podržavati ruski Majdan.

Ciljevi Putinovih anti – sankcija

1. Da se kazne one zemlje koje su u svom rusofobskom bunilu uvele nepravedne sankcije protiv Rusije.

2. Da se spreče i blokiraju nove moguće sankcije protiv Rusije. Sada će lokalni biznis energičnije istupati protiv potencijalnih novih, antiruskih sankcija.

3. Da se stimuliše sopstvena poljoprivredna proizvodnja.

4. Da se nagrade zemlje koje ne uvode antiruske sankcije, jer će njihov biznis zauzeti one niše iz kojih ispadaju zemlje koje sankcionišu.

5. Da se ruska trgovina preusmeri na svog proizvođača.

6. Da se pokaže da se Rusija ne predaje.

Zemlje koje će najviše pretrpeti gubitke:

1. Poljska. 2. Litvanija. 3. Letonija. 4. Estonija. 5. Nemačka. 6. Francuska. 7. Australija. 8. SAD. 9. Finska. 10. Španija. 11. Švedska. 12. Italija. 13. Danska. 14. Holandija. 15. Rumunija. 16. Češka.

Nije jasna situacija sa Mađarskom, Austrijom i Slovačkom.

Zemlje koje će imati dobit:

1. Rusija. 2. Turska. 3. Belorusija. 4. Kina. 5. Kazahstan – ovo su najvažniji korisnici. Sem toga: 6. Grčka. 7. Bugarska. 8. Azerbejdžan. 9. Gruzija. 10 Vijetnam. 11. Brazil. 12. Argentina. 13. Egipat. 14. Jermenija. 15. Abhazija.

Možda još neke zemlje EU, kao Italija, ako saopšte da imaju svoj poseban stav, kao što je to učinila Grčka, mogu preći iz gubitaša u dobitnike.

(Fakti.org)

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Mare says:

    jebi ga Srbije nema

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *