
POLITIČKI ZEMLJOTRES – Hoće li Marin Le Pen uzdrmati EU?
27 maja 2014Evropa se zagledala u rezultate izbora za Evropski parlament 22-25. maja i mnoge zemlje i partije bile su u šoku od onog što su videle. U Britaniji i Francuskoj rezultate skoro svi listovi, vodeći političi i analitičari u jedan glas nazvali su ”političkim zemljotresom”.
Radikalne desničarske, antiimigracione, evroskeptične stranke su pretekle u Britaniji i konzervativce, i laburiste, a u Francuskoj socijaliste i stranke desnog centra. Na sve strane u drugim zemljama EU radikalni desničari i radikalni levičari su udvostručili svoju zastupljenost. To je bila do sada neviđena demonstracija velikog evropskog nezadovoljstva Briselom. I usput sopstvenim vladama.
Ne može se reći da su izbori u stvari dali savim revolucionarne rezultate. Konzervativna Evropska narodna stranka (frakcija desnog centra), dobivši 212 od 751 mandata, sačuvala je vođstvo. Mada je i oslabila pozicije. Drugo meto je ostalo frakciji socijalističkog usmerenja — Naprednoj alijansi demokrata i socijalista, koji dobijaju 186 mesta. Ali ovde se ne radi o ciframa. Radi se o demonstraciji raspoloženja. Ovo je bila neprijatna demonstracija.
Sada su skoro četvrtinu mesta dobile radikalne nacionalističke stranke. One su u stanju da formulišu parlamentarnu frakciju i da dobiju nešto poput ”kontrolnog paketa” manjina u Evropskom parlamentu. U Evropskom parlamentu desilo se otprilike to što može da se desi u orkestru kada odjednom prime do četvrtine muzičara koji ne veruju ni dirigentu, ni notama.
Evropljani u stvari malo znaju o tome šta radi Evropski parlament. Za njih su mnogo važniji nacionalni i lokalni izbori. Izbori za Evropski parlament su bili pre plebiscit o politici vodećih stranaka EU. Izgubili su skoro svi. Najupeačtljivji primeri su Britanija i Francuska.
Takvih rezultata kao na proteklim izborima nismo videli u Britaniji više od sto godina, podsetio je lider UKIP Najdžel Faradž. UKIP će dobiti više mesta u EP od torijevaca ili laburista. I zaista, još nikada u čitavoj savremenoj istoriji ostrva ni jedna partija osim konzervativne ili laburističke nije dobila izbore na teritoriji kraljevstva.
Čudi ne ono što se desilo, već što se to nije desilo ranije. Tri stranke establišmenta (torijevci, laburisti i liberali) odvele su nas u Zajedničko tržište koje se zatim trnsformisalo u političku EU, obećali kule i gradove i nisu ispunili obećanja. Sada ne možemo da upravljamo sopstvenom zemljom i ne možemo da kontrolišemo sopstvene granice.
Sada je svar došla do toga da su konzervativci počeli da govore o potrebi da se promeni lider stranke, aktualni premijer Dejvid Kameron. Upravo na to je pozvao član nacionalnog izvršnog komiteta stranke Martin Tod. Zemlji predstoje naredne godine redovni izbori, a birači su gurnuli torijevce čak ne ni na drugo, već na treće mesto na proteklim evropskim izborima. UKIP će dobiti 23-24 mesta u odnosu na 13-14 laburističkih i torijevskih.
U Francuskoj Nacionalni front na čelu sa Marin Le Pen zaobišao je i socijaliste i Savez za narodni pokret. Front može da računa na 25 mandata. Na 10 više nego socijalisti i stranke desnog centra. Neke francuske novine nazivaju izbore sramotom socijalističkog predsednika Franose Olanda. Marin Le Pen se zalaže za kontrolu imigracije, protiv nasilja briselske birokratije, homoseksualnih brakova i politike multikulturalnosti. Le Pen podržava izlazak Francuske iz NATO-a i saradnju sa Rusijom. Politika Francuske više ne može da se sprovodi bez učešća naroda i protiv njegovog mišljenja, izjavila je Marin Le Pen za svom ”pobedonosnom mitingu”.
Suvereni narod Francuske izrazio je svoje mišljenje, kao što je i bilo uvek u najkritičnijim momentima naše istorije. On je odgovorio onima koji ne veruju više u suverenitet i slobodu Francuske. Narod Francuske je glasno i jasno izjavio da želi da sam raspolaže svojom sudbinom. Potrebna nam je politka Francuske za Francuze i uz učešće Francuza.
Jedina zemlja ”od odraslih” gde antievropske stranke nisu mogle da preteknu vladajuće je Nemačka. Ovde su prvenstvo održali demohrišćani kancelara Angele Merkel. Mada je ukupan broj njihovih mandata pao na račun evroskeptika iz stranke Alternativa za Nemačku.
A iz Estonije prvi put poslanik Evropskog parlamenta će biti proruski kandidat iz opozicione Centrističke stranke, poslanik parlamenta Jana Tom. Ona je dobro poznata kao zaštitnica obrazovanja na ruskom i prava neiskonskog stanovništva zemlje. Ton je pretekla čak predsednika Centrističke stranke, gradonačelnika Talina Edgara Savisara.
U izborima je učestvovalo nešto više od 43% od 400 miliona evropskih birača. I kada su svi listići prebrojani, postalo je jasno: Evropski glasovi su veliko ispoljavanje protesta protiv onog što se ne dopada evropljanima, posebno u kontekstu posledica finansijske krize. A ne dopadaju im se previše široko otvorana vrata za imigrante, žongliranje tradicionalnim vrednostima, gubitak smisla evrointegracije. I vrlo mnogo birokrata u Briselu.
(Glas Rusije)
Mare says:
Legalizacija fasizma od strane Brisela i trckaranje za SAD, EU dovode u opasne vode. Narod nije budala i ume da kazni politicare tamo gde ih najvise boli. Velika razlika bogatih i ostalih, nametanje Rusije kao prirodnog neprijatelja Evrope u situaciji gde sam narod Evrope ne vidi da su Rusi neprijatelji je takodje pokazatelj da je vreme Merkelove i kompanije iz EU na izdisaju. Vreme je da se nove snage pojave na politickoj sceni EU i ovo je najveci alarm zapravo za SAD jer ce kroz 10 godina izgubiti svoje verno pseto. Trazili ste gledajte.