„ПОЛИТИКО“: Источни грех НАТО савеза

„POLITIKO“: Istočni greh NATO saveza

24 novembra 2021

UREDNIK časopisa Politiko Pol Tejlor prokomentarisao je aktuelnu krizu u istočnoj Evropi i najnovije najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.

Tejlor se u autorskom tekstu posebno osvrnuo na aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.



– Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a 2008. godine, ne precizirajući kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi deo krivice za situaciju u istočnoj Evropi, koja doživljava produženu krizu. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine lideri NATO-a su ignorisali istorijske interese Moskve i podgrevali iluzije o tome da su Kijev i Tbilisi zaštićeni od Zapada. Uprkos otporu Nemačke i Francuske, dali su savezniku obećanje koje ne mogu da održe – navodi se u tekstu.

On je naglasio da je samit u Bukureštu označio kulminaciju „unipolarnog trenutka“.

– Takođe, nije uspela da obezbedi bezbednost Gruzije i Ukrajine. Nikakvo uverenje da NATO nije pretnja Rusiji i da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne može da umiri Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsednik Sakašvili je nerazumno pokušao da povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni SAD nisu joj pritekle u pomoć. Slično, Rusija je anektirala Krim 2014. godine, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu – napisao je Tejlor u tekstu.

Takođe, navodi se da je ovim činom poslata poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni da rizikuju rat sa Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.

– Priznati da ovo nije smirivanje situacije, već realizam. Pretvaranje da su stvari drugačije nije ništa drugo do obmana – piše Tejlor.

Tejlor kaže da Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage da odvrati rusku agresiju.

– SAD, Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Nemačka treba da doprinesu tim naporima – navodi se u tekstu.



Tejlor u zaključku ističe i da bi Evropska unija konačno trebalo da ode korak dalje od prethodnih izjava o zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.

– Ekonomske sankcije treba definisati ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukrajini. Brisel takođe može da pruži veću finansijsku pomoć Kijevu. Takođe, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva – Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom – tvrdi Tejlor.

Konačno, navodi se da sadašnje protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na Istok tako i na Zapadni Balkan, znači neizvesniju budućnost za evropsku budućnost ovih zemalja.

KOMENTARI



Jedan komentar

  1. Istina says:

    eU i nato u blato.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *