POPOVIĆ: Od Rusije možemo dobiti 78 milijardi evra za privredu

POPOVIĆ: Od Rusije možemo dobiti 78 milijardi evra za privredu

31 avgusta 2013

Nenad_Popovic_SkupstinaPolemike o rekonstrukciji vlade traju skoro šest meseci. Da smo održali izbore – ocenio je u ekspozeu potpredsednik Narodne skupštine dr Nenad Popović – mogli smo da imamo kampanju dva meseca, mesec dana da formiramo vladu i danas bismo već analizirali sto dana rezultata vlade.

Rekonstrukcija je donela male promene u strukturi vlade, uz velike kadrovske. Kao što znate, odnos DSS prema ovoj vladi uvek je bio dobronameran. Smatrali smo – ukazao je Popović – da zaslužujete šansu i razumevanje zbog situacije u kojoj ste se našli. Preuzeli ste vlast u državi u kritičnom trenutku – kada su javne finansije bile pred krahom a nezaposlenost rekordna, nasledili ste teško stanje. Na vama je odgovornost da promenite politiku koja nas je dovela u ovu situaciju. Nažalost, prvu priliku da promenite tu politiku niste iskoristili i to je najveći problem ove vlade!

Ova rekonstrukcija može da bude uspešna samo ako se promeni politika.

Politika da „EU nema alternativu” je izgubila na prošlim izborima. Zbog toga ova vlada nema političko i moralno pravo da ostvaruje kontinuitet sa tom politikom, a taj kontinuitet se ostvaruje pre svega kroz:

1) nastavljanje pogrešne politike po pitanju Kosova i Metohije.

2) bezuslovni nastavak evropskih integracije koje nam danas nanose ekonomsku štetu.

Paradigma da će nam evropske integracije doneti ekonomski rast i prosperitet mogla je da važi do 2008. godine, do ekonomske krize. Sada moramo da budemo pragmatični i da prihvatimo nove ekonomske tokove. Ponavljam, Vlada ako želi da uspe mora da promeni politiku.

Kada je reč o EU, DSS uvažava države članice EU kao značajne spoljnotrgovinske partnere koji čine 58 odsto spoljnotrgovinske razmene Srbije. Sa druge strane, mi u DSS smo se zalagali za usvajanje onih evropskih i drugih zakona koji mogu da doprinesu da naše društvo bude politički, pravno i ekonomski uređenije. Ali mnoštvo drugih, pre svega ekonomskih argumenata, govori nam da je za Srbiju i očuvanje njenih suštinskih državnih i nacionalnih interesa najbolje da proglasi političku neutralnost.

Srbija sa Evropskom unijom – naglasio je Popović – treba da razvija najbolje ekonomske odnose, ali ne treba da bude njen član. Odnosi sa EU treba da budu zasnovani na čistom računu i obostranoj koristi i ponosni smo na naš politički stav i viziju o političkoj neutralnosti Srbije.

Nažalost, ova vlada je nastavila pogrešnu politiku prošle vlade po pitanju Kosova. Potpisan je Briselski sporazum kojim se zaokružuje i legalizuje secesija Kosova i Metohije. DSS je kategorički protiv Briselskog sporazuma jer smatramo da je on neustavan i protivan našim nacionalnim interesima. DSS je takođe protiv izbora na Kosovu jer se oni sprovode prema zakonima lažne države Kosovo. Zato DSS poziva građane da ne izlaze na izbore na Kosovu i istovremeno osuđujemo pritiske pojedinaca koji traže da srpski narod da učestvuje na ovim izborima.

Samo izbori koje raspisuje Skupština Srbije imaju pravnu snagu i potrebni legitimitet i samo na takvim izborima srpski narod treba da učestvuje.

Dodao bih i da se Ustavni sud Srbije još uvek nije izjasnio o inicijativi za ocenu ustavnosti vladinih uredbi proizašlih iz briselskih sporazuma koju je 25 poslanika podnelo još u oktobru 2012. godine. Ne možemo da pričamo o vladavini prava u zemlji gde se Ustavni sud skoro godinu dana ne izjašnjava o ovako važnom pitanju kao što je pitanje teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta. Zato insistiramo – podvukao je dr Popović – da Ustavni sud što pre donese odluku vezano za inicijativu DSS, jer posledice mogu da budu katastrofalne.

Najveći izazov ove vlade biće zapošljavanje. Pre samo godinu dana prilikom izbora ove vlade u vašem ekspozeu je navedeno je da će vlada voditi politiku koja neće pozivati na „stezanje kajiša i štednju“. Koliko vidim u ovoj situaciji to je nemoguće i već su najavljeni određeni potezi u tom pravcu. Ne znam kako će se najava „stezanja kajiša” odraziti na ukupne odnose u vladi, jer su neke partije već zapretile da će nova vlada, ukoliko se dirnu postojeće penzije i plate, biti kratkog veka.

Stanje u javnim finansijama je alarmantno. Sasvim je izvesno da ni rebalans budžeta, usvojen u julu, nije realan i da će, ako ne bude dodatnog smanjenja nekih rashoda, deficit biti iznad planiranih 178 milijardi dinara.

U budžet se do kraja jula slilo 463,6 milijardi dinara i da bi se do kraja godine naplatilo onoliko koliko je rebalansom planirano – svakog meseca bi prihodi morali u proseku da budu 82 milijarde dinara. To, na žalost, nije realno jer je prosek za proteklih sedam meseci daleko niži, svega 66 milijardi dinara.

Bio je jedan dobar mesec, jul, kada je priliv u državnu kasu bio 80,4 milijarde, ali se ni tada nije dostigao potreban prosek. Mislim da nas u novembru očekuje rebalans rebalansa budžeta.

Kad se pogleda malo bolje struktura samih rashoda, hteo bih da citiram fiskalnu strategiju. U tom dokumentu stoji da će „ekonomskom oporavku i restrukturiranju srpske privrede značajno doprineti smanjenje neracionalne javne potrošnje i povećanje investicione potrošnje, čime bi se podstakao privredni rast i zapošljavanje”. Toj odredbi nema se šta prigovoriti, osim da sama vlada u praksi radi suprotno.

Konkretno, za sedam meseci ove godine za kapitalne investicije iz budžeta je potrošeno samo 10,7 milijardi dinara, iako je rebalansom planirano da se za te namene ove godine izdvoji više od 42 milijarde dinara. Neophodne su mnogo veća izdvajanja za kapitalne investicije, jer one generišu privredni razvoj.

Kada je reč o zaduživanju, jasno je da vlada mora hitno da napravi novu strategiju upravljanja javnim dugom. Javni dug Srbije na kraju jula iznosio je 19,1 mlrd evra.

Podsetiću da je na kraju jula 2012. javni dug bio 15,5 milijardi evra, što znači da se vlada za godinu dana zadužila za 3,6 milijardi evra. Naravno, nešto je bilo i iznuđeno, ali ponoviću da je zaduživanje koje je prevashodno namenjeno za javnu potrošnju pogrešno, novac treba ulagati u realni sektor.

Srbiji su potrebne strane investicije, ali da bi imala stabilan i sveobuhvatan ekonomski rast Srbija mora da, pored privlačenja stranih investicija da razvija domaću privredu. Govorili smo da je potrebna nova industrijalizacija, jer su strani investitori važni, ali nisu dovoljni. U Srbiji je trenutno registrovano oko 330.000 preduzetnika i privrednih društava. Kada bi svako treće preduzeće zaposlilo makar jednog radnika imali bismo više od 100.000 novih radnih mesta. Nažalost na to se nije obraćalo previše pažnje.

Odakle sredstva?

Ponoviću ono što govorimo neko vreme. Siguran sam – ukazao je potpredsednik Narodne skupštine – da bi Srbija u nekoliko tranši u naredne tri godine mogla da dobije kredit iz Ruske Federacije od ukupno 7,8 milijardi evra koje bi bile usmerene isključivo na razvoj domaće privrede. Jedan deo tih sredstava bio bi iskorišćen za izgradnju infrastrukture dok bi drugi deo posredstvom Fonda za razvoj ili Razvojne banke bio stavljen na raspolaganje domaćoj privredi.

Poljoprivreda i prehrambena industrija su jedne od prioritetnih grana privrede u srbiji kako zbog svog razvojnog tako i socijalnog karaktera. Naime, u sektoru poljoprivrede i prehrane u Srbiji direktno je zaposleno 500.000 a indirektno skoro milion ljudi. Sudbina tih ljudi biće ugrožena od 01. januara 2014. godine kada bi trebalo u potpunosti da bude liberalizovan uvoz poljorpivredno-prehrambenih proizvoda iz EU. Zbog primene ovog sporazuma Srbija godišnje direktno gubi 300 miliona evra, što znači da je od 2008. do 2013. izgubila 1,5 milijardi evra carinskih prihoda.

Srbija će najduže od svih zemalja biti izložena slobodnom uvozu proizvoda iz EU,a a da pri tome neće postati članica. Vlada i da ispua sva obećanja prema EU ne može da očekuje da će Srbija ući u EU pre 2020 – 2025.

Iako je u ekspozeu prošle vlade bilo reči o tome da će se otvoriti novi dijalog sa Evropskom komisijom gde će se tražiti rešenje za ovaj problem,a o tom dijalogu je govorio i ministar Knežević – to se nije dogodilo.

Podsetiću vas da država prema članu 41 SSP ima pravo da aktivira zaštitnu klauzulu i odloži potpunu liberalizaciju trgovine za poljoprivredne proizvode i pozivamo vas da uradite to, DSS će vas podržati.

Smatram da je od izuzetnog značaja podizanje domaće namenske industrije koja može da bude zamajac u ukupnom oporavku industrijske proizvodnje i privrede Srbije.

Telekomunikacije i IT su generator zapošljavanja obrazovanih kadrova. Prema procenama stručnjaka iz Majkrosofta u ovoj oblasti imamo potencijal od 200.000 radnih mesta koji mogu da nam obezbede 7 do 10 milijardi evra prihoda.

U poslednje vreme u javnosti se najavljuje prodaja Telekoma. DSS je tvrdo protiv prodaje Telekoma, njega treba restrukturirati i učiniti konkurentnijim. U vreme ekonomske krize nije dobro prodavati, jer ne možemo da postignemo realnu tržišnu cenu.

Želim da pohvalim sporazum sa Etihadom oko JATa, to je dokaz da mi iz DSS, iako smo opozicija, pozdravljamo sve poteze vlade kada su u interesu Srbije.

Mi kao država moramo da obezbedimo spoljnotrgovinsku diverzifikaciju odnosno da izbegnemo da kao država zavisimo ekonomski samo od jednog partnera jer sada 60 odsto izvoza u EU. Navešću primer Poljske koja je, iako članica eu, u poslednjih pet godina prepolovila izvoz u EU dok je u istom period povećala izvoz u Rusiju skoro dva puta.

Imam još jedan predlog koji se odnosi na otvaranje kancelarija za saradnju sa Rusijom, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Danas desetine agencija u državnoj administraciji radi na pospešivanju odnosa sa eu a nijedna na odnosima sa Rusijom, Kinom ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima, iako su najbrže rastuće ekonomije na svetu.

U ekonomiji ne postoji čarobni štapić. U prvoj godini je najveći uspeh zaustaviti pad i stabilizovati javne finansije. Tek u drugoj ili trećoj godini moguće je ostvariti blagi rast. U ekonomiji nema velikih skokova.

Veoma poštujem rad i trud pojedinih ministara u vladi i njihove pokušaje da promene stvari, međutim, sav trud je uzaludan ako se sprovodi stara politika.

Ne možemo da sprovodimo staru politiku prema Kosovu i EU i da očekujemo da će se nešto promeniti na bolje. Jedini način da se nešto promeni su da vi promenite politiku ili da idemo na nove izbore – zaključio je dr Popović.

(Fakti.org)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *