Поуке из УНЕСКО

Pouke iz UNESKO

16 novembra 2015

pol-iskenderov 786Piše: Petar Iskenderov

Odluka 38. Generalne konferencije UNESKO u Parizu kojom je odbačen projekat koji je inicirala Albanija o prijemu Kosova u članstvo te organizacije, predstavlja prvi istinski značajan poraz samoproglašenih vlasti u pokrajini. Bez obzira na diplomatske napore bez presedana koji su preduzeti uoči glasanja od strane saradnika Prištine, oni nisu uspeli da dobiju solidarno glasanje čak ni među članicama NATO pakta i Evropske Unije. Uz neophodan minimum od 95 glasova, kosovski zahtev je dobio 92 glasa.

Kako je s tim u vezi istakao MIP Rusije, “Generalna konferencija UNESKO je potvrdila svoju privrženost principima međunarodnog prava sadržanim u rezoluciji 1244 SB OUN koja je u potpunosti sačuvala svoju važnost”. “Kosovo koje se nalazi pod upravom OUN ne može da se tretira u svojstvu države koja je stekla pravni subjekt, pa zbog toga ne može pretendovati na članstvo u međunarodnim organizacijama” – istaknuto je u ruskom spoljnopolitičkom resoru.

Međutim, značaj održanog glasanja prevazilazi okvire samog problema Kosova. Bilans glasanja pokazuje nam da postoje ozbiljni raskoli u praktično svim vodećim savremenim međunarodnim organizacijama i institucijama, sa jedinim ključnim izuzetkom u vidu zemalja BRIKS. Ta organizacija je na čelu sa Rusijom glasala je protiv pokušaja pristalica albanskih separatista sa Kosova da iskoriste UNESKO u svojstvu platforme za “puzeće” proniknuće Prištine u strukture OUN. Što se tiče takvih organizacija kao što je NATO, EU i Organizacije islamske konferencije – tamo su očigledne ozbiljne unutrašnje protivurečnosti i suštinska opozicija pritisku Zapada.

U vezi s tim simptomatično je da ideju prijema Kosova u UNESKO nisu podržale ne samo zemlje-članice EU koje nisu priznale samoproglašenu kosovsku nezavisnost, nego ni na primer Poljska – koja se ranije nije isticala u antiameričkim demaršima (nije tajna da je kosovsku kandidaturu aktivno lobirao upravo Vašington). Čak i potpuno prozapadne vlade Moldavije i Gruzije su odbile da slede kurs evroatlantista. A još očiglednijim je bio raspored glasanja među zemljama muslimanskog sveta – na čiju su podršku aktivno računali u Albaniji koja je inicirala kosovsku kandidaturu. Nadanja Tirane i Prištine nisu opravdali između ostalih ni Maroko, Bahrein (član Saveta za saradnju arapskih država Persijskog zaliva na čelu sa Saudijskom Arabijom!) i najveća muslimanska država na svetu Indonezija. Od glasanja se uzdržao jedan od vodećih finansijskih centara na svetu – Singapur. Čak i tako poznati latinoamerički saveznik Vašingtona kao što je Kolumbija, nije se odlučila da prizna kosovsku avanturu.

O razočarenju koje je snašlo SAD i njihove istomišljenike najbolje svedoči činjenica da su čak pola sata posle završetka glasanja britanska radio korporacija BBC i američka TV kompanija SNN odbile da poveruju u to što se dogodilo pa završno saopštenje iz Pariza ne samo da nisu puštali u etar nego čak ni na svoje internet portale. A informativna agencija AR u svom komentaru je objavila poraz Kosova kao “pobedu Rusije”.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je odbijanje UNESKA da primi Kosovo u članstvo okarakterisao kao “veliku pobedu” izjavivši da je glasanje na Generalnoj konferenciji pokazalo da Srbija ima veliki broj prijatelja u svetu. Međutim, ne radi se toliko i ne samo o prijateljima. U svetu raste broj zemalja koje nisu zadovoljne svetskim poretkom koji nameću zemljama i regionima SAD i njihovi saveznici u evroatlanskom bloku. To je poredak u kome se međunarodno pravo prinosi na žrtvu političke svrsishodnosti, a međunarodne organizacije  (u tom smilu i OUN) koriste za legalizaciju eksperimenata sumnjivih a često i suprotnih zdravom smislu i normama morala i humanizma. Jer na teritoriji Kosova se nalazi čitav niz objekata koje je upravo UNESKO uvrstio u spisak Svetske kulturne baštine, u tom smislu i srpske pravoslavne manastire Visoki Dečani, Gračanica, Pećka Patrijaršija, crkva Bogorodica Ljeviška. U slučaju prijema Kosova u UNESKO ovi objekti bi prešli pod zaštitu vlasti u Prištini, to jest, tih struktura koje su učestvovale u uništenju stotina objekata srpskog kulturnog nasleđa na Kosovu.

“Mi smo danas govorili o tome da je uz svu složenost međunarodnog života važno izbegavati politizaciju delatnosti UNESKO, kako to danas vidimo u slučaju sa pokušajima prijema Kosova u članstvo Organizacije uz kršenje rezolucije 1244 SB OUN. Mi smo govorili i o neophodnosti da se na svaki način podrži duh kompromisa i izrada odluka koje su plod konsenzusa” – izjavio je uoči glasanja Segej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije povodom svojih pregovora sa direktorom UNESKO Irinom Bokovoj u kuloarima 38. zasedanja Generalne konferencije UNESKO u Parizu. I kako se ispostavilo u debati koja je usledila, ova pozicija je dobila neophodnu podršku među zidovima te međunarodne organizacije.

(Fond strateške kulture)

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *