Povratak na Balkan

Povratak na Balkan

30 августа 2014

Denis_RomacPiše: Denis Romac

Možda će se balkanska inicijativa Angele Merkel nekima učiniti poput groma iz vedra neba. Dok na europskim istočnim granicama krv teče u potocima, a svijet klizi u jedan veliki kaos nad kojim nitko više nema kontrolu, vodeća političarka današnje Europe s dna svoje ladice odjednom izvlači požutjeli dosje pod naslovom Zapadni Balkan, poručujući ovoj zaboravljenoj europskoj regiji – političkoj, gospodarskoj i prometnoj crnoj rupi Europe – da nije zaboravljena. I da ima europsku perspektivu.

Zašto se njemačka kancelarka odjednom sjetila zaboravljenog Balkana, pozivajući lidere svih zemalja bivše Jugoslavije i Albanije na konferenciju o Zapadnom Balkanu u Berlinu, i to baš usred najveće geopolitičke krize u kojoj se Europa zatekla od Drugog svjetskog rata? Zašto sada ponovno govori o politici proširenja, koja je nakon primanja Hrvatske de facto zamrznuta?

Ovdje dolazi do izražaja pragmatičnost dugovječne njemačke političarke. Upravo ukrajinska kriza pokazuje koliki je rizik od zamrznutih konflikata i nikad riješenih otvorenih pitanja, a naša regija iznimno je bogata takvim konfliktima i nedovršenim sukobima. Osim toga, njemačka želi balkanske zemlje trajno usmjeriti prema EU, čime želi smanjiti utjecaj Rusije u regiji.

Iz vlastitog poslijeratnog iskustva Berlin zna da put prema EU vodi preko gospodarske suradnje i zajedničkih infrastrukturnih projekata, jer samo oni vode gospodarskom oporavku regije koja dramatično zaostaje ne samo u usporedbi s razvijenim zapadnim zemljama, nego i zemljama srednje i istočne Europe, s kojima se u prošlosti, prije rata, mogla uspoređivati. A u tome je suština – u suradnji, traženju suglasja i najboljih rješenja – jer uvijek je riječ o projektima za koje je neophodna suradnja svih zainteresiranih država. Drugim riječima, države regije moraju shvatiti da najprije moraju pomoći samima sebi, da bi im i drugi mogli pomoći.

No berlinska konferencija pokazuje i da je Berlin odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Njemačka time simbolično poručuje Zagrebu i Ljubljani da joj je dosta njihova neuvjerljivog izmotavanja i stalnog neproduktivnog nadmetanja oko tobožnjeg primata nad regijom. Njemačka je očekivala od Hrvatske da kao nova članica EU iskreno i aktivno podrži ponajprije Srbiju, a onda i BiH i ostale zemlje regije na njihovu putu prema EU, no proaktivna politika najmlađe članice EU u regiji u potpunosti je izostala. Zapravo je upitno može li uopće Hrvatska, kao ekonomski izrazito neuspješna država, biti regionalna liderica. Regionalno liderstvo Hrvatske potpuna je iluzija.

Hrvatska na tom planu nije poduzela ništa ozbiljno, osim što iz Hrvatske u Beograd povremeno, ponekad i s najviših mjesta, stižu prijetnje da će Hrvatska ucjenjivati Srbiju kao što je svojedobno Slovenija ucjenjivala Hrvatsku. Kao rezultat tog ucjenjivanja danas je Slovenija dočekala i taj trenutak da je u Berlinu vraćena u zapadnobalkanski kontekst, iz kojeg je do ulaska Hrvatske u EU, odnosno do blokade Hrvatske, bila isključena.

I najnovija hrvatska ucjena EU oko Pelješkog mosta, prema kojoj naša vlada tobože neće pristati na trasu autoceste kroz BiH ako Bruxelles ne da novac za Pelješki most, samo je još jedan autogol i dokaz tvrdokornog nerazumijevanja načina na koji funkcionira EU. Sjetimo se samo kako je Hrvatska prošla u zadnjem pokušaju slične ucjene, oko (ne)izručenja Josipa Perkovića, da bi naposljetku Hrvatska Njemačkoj morala isporučiti ne samo Perkovića, nego i njegova kompanjona Zdravka Mustača.

(Novi list  – Rijeka)

KOMENTARI



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *



ИНТЕРМАГАЗИН НА FACEBOOK-u