Predsednički izbori u Ukrajini

Predsednički izbori u Ukrajini

25 maja 2014

Tan2014-5-25_11225442_0_620x0Biračka mesta za predsedničke izbore u Ukrajini jutros su otvorena, u senci nasilja na istoku zemlje i otcepljenog krimskog poluostrva.

Glasanje je počelo u 08.00 časova po lokalnom vremenu širom bivše sovjetske republike od 45 miliona stanovnika i biće zatvorena 12 sati kasnije, kada će prve izlazne ankete pokazati preliminarne rezultate uoči zvaničnih koji bi trebalo da budu saopšteni u ponedeljak.

Birači će se suočiti sa yatvorenim biračkim mestima na Istoku, gde naoružane pro-ruske snage pokušavaju da blokiraju izbore, nazvavši ih nelegalnim, prenela je agencija Rojters.

Evropski posmatrači su prisutni na izborima mada su se, uglavnom, povukli iz oblasti Donjecka, gde je nestabilna situacija.

Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova u prvom krugu glasanja, biće održan u drugi krug izbora 15. juna, navodi britanska agencija.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je milioner Petro Porošenko daleko ispred njegovih rivala na predsedničkim izborima.

Ukrajinci biraju naslednika svrgnutog predsednika Viktora Janukoviča, posle predizborne kampanje koja je bila u senci nasilja na istoku zemlje, a ako proteknu uspešno, izbori bi mogli da znače prekretnicu u dugotrajnoj ukrajinskoj krizi.

Za današnje izbore nije određena minimalna stopa izlaznosti, već će se, ukoliko nijedan od 18 kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova, dva najbolje plasirana predsednička kandidata suočiti u odlučujućem krugu koji će biti održan 15. juna.

Nešto više od 19 odsto od ukupno 35,5 miliona glasača u Ukrajini žive u tri proruska regiona, a to su Krim, Donjeck i Lugansk.

Na poluostrvu Krim, koje je u martu pripojeno Rusiji posle referenduma o otcepljenju, glasanja neće biti.

U Donjecku, gde živi 9,3 odsto glasača, polovina oblasnih izbornih komisija je ili pod kontrolom proruskih aktivista ili bi moglo da bude napadnuto tokom glasanja, saopštili su izborni zvaničnici.

U Lugansku, u kojem živi pet odsto ukrajinskih birača, dve trećine lokalnih izbornih komisija je u sličnoj situaciji.

Glavni kandidat za novog predsednika Ukrajine je milijarder Petro Porošenko, a znatno iza njega je bivša premijerka Julija Timošenko.

Prema rezultatima najnovije ankete, 45 odsto birača namerava da Porošenku poveri svoj glas, dok bi samo 7,5 odsto Ukrajinaca poklonilo poverenje njegovoj nacionalističkoj rivalki.

Porošenko (48), tajkun u konfekcijskoj industriji poznat kao „kralj čokolade“ i vlasnik popularnog TV kanala, fabrika automobila i brodogradilišta, uživa podršku istaknutog političara i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Jurija Lucenka, kao i bokserskog šampiona koji je prešao u političare Vitalija Klička.

Harizmatična bivša premijerka Timošenko (53) oštra je kritičarka bivšeg predsednika Janukoviča, za vreme čijeg mandata je stavljena iza rešetaka što je naišlo na široku osudu kao politički motivisan potez, ali je nakon njegovog svrgavanja oslobođena.

Što se ostalih kandidata tiče, prvobitno ih je registrovano 23, ali se pet povuklo iz predsedničke trke, među kojima proruski poslanik ukrajinskog parlamenta Oleh Carjov i lider Komunističke partije Petro Simonenko, koji su se žalili da ih nova vlada u Kijevu uznemirava.

Među onima koji su ostali u trci su Dmitro Jaroš, za kojim se u Rusiji traga zbog optužbi za terorizam. On je lider ultranacionalističke partije Desni sektor, koji je bio od koristi u svrgavanju Janukoviča.

Partija regiona, koja je bila na vlasti za vreme Janukoviča, imenovala je bivšeg gradonačelnika i sadašnjeg guvernera Harkova Mihaila Dobkina za kandidata, ali se nadmeće i poslanik Sergej Tihipko koji je nedavno izbačen iz te stranke.

Predsednička ovlašćenja su značajno smanjena nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu. Novi predsednik će moći da imenuje šefa diplomatije i ministra odbrane, kao i državnog tužioca i šefa bezbednosne službe, s tim da imenovanja treba da odobri parlament, a poslanici će birati ostale članove kabineta.

Predsednik više ne može da smenjuje ministre, ali zadržava ovlašćenje da raspusti parlament.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *