ПРИШТИНА УНОСИ РАЗДОР У НАТО: Хоће да уђу на мала врата

PRIŠTINA UNOSI RAZDOR U NATO: Hoće da uđu na mala vrata

1 marta 2022

Prištinu nisu priznale četiri članice i za njen prijem morao bi da se promeni temeljni ugovor o stvaranju alijanse, da većina nadglasava manjinu, a tada bi došlo do haosa i po drugim osnovama, kaže Zoran Milivojević.



Ulazak Srbije i Bosne i Hercegovine u NATO najvažnije je spoljnopolitičko pitanje Sjedinjenih Američkih Država u ovom delu Evrope. Ukoliko uspeju u svojoj nameri, ovaj region bi bio pod direktnom vojnom i ekonomskom kontrolom zapadnih centara moći, koji bi zapadni Balkan prepakovali po svojoj meri, a njihovi planovi nisu na liniji zaštite srpskih nacionalnih interesa, naročito kada se svemu tome dodaju i sve češći pozivi da južna srpska pokrajina takođe bude primljena u NATO. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je kazao da su pritisci na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova konstantni i dodao: „Očekujem da nekome padne na pamet da Kosovo ubaci u NATO i da time nateraju ove četiri zemlje da priznaju nezavisnost.”

Zvanično ne postoji mogućnost da Kosovo u narednih nekoliko godina postane član NATO-a, ili programa Partnerstvo za mir, jer za tako nešto je potrebno članstvo u Ujedinjenim nacijama. Diplomatski sagovornik „Politike” iz Prištine navodi da su neke zapadne diplomate objasnile da su primile k znanju interes kosovske vlade da hoće da pristupe Severnoatlantskoj alijansi, kao i da su im objasnili da Vašingtonska povelja iz 1949. o osnivanju NATO-a, koja je temeljni dokument tog vojno-političkog saveza, ne precizira obavezu da zemlja kandidat za pristupanje mora imati članstvo u UN, „ali se u međunarodnom pravu ipak podrazumeva da se termin ’država’ odnosi samo na one sa stolicom u UN”.

„Na taj način to tumače i one članice NATO-a, kao što su Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka, koje nisu priznale nezavisnost Kosova. Dakle, kad je reč o Kosovu ili bilo kojoj teritoriji, obavezan redosled koraka je prvo članstvo u UN, pa onda NATO”, navodi on. Pozicija Prištine je takva da pokušava da ostvari dostižne ciljeve, jer je svima na Kosovu jasno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nikada neće priznati nezavisnost južne srpske pokrajine. Za kosovske Albance ciljevi su članstvo u Savetu Evrope, a posebno u NATO-u.

Smatraju da je ulazak u NATO možda lakši jer SAD imaju veliku težinu u toj organizaciji, mada četiri članice koje ne priznaju Kosovo predstavljaju ozbiljnu prepreku. Kao razlog navode da tu nema ruskog i kineskog veta i da su se zato u dogovoru sa SAD okrenuli alternativnom putu ka evropskim bezbednosnim i posle ka političkim strukturama. Zbog toga se poslednjih meseci vodi ozbiljna diplomatska ofanziva SAD usmerena prema četiri države EU i NATO-a koje ne priznaju nezavisnost Kosova. Direktor organizacije za strateške analize u Bratislavi Jan Cingel kaže da je Slovačka pod pritiskom EU i SAD da prizna Kosovo, kao i da Bratislava plaća veoma visoku diplomatsku cenu nepriznavanja nezavisnosti. „Ona je izložena pritisku EU i SAD. Mada ima podršku Grčke, Španije i Rumunije, to ipak ima visoku cenu za Slovačku kad god je pitanje Kosova na dnevnom redu u međunarodnim forumima”, naveo je Cingel u intervjuu za Radio slobodna Evropa.

Slovački ministar odbrane Jaroslav Nađ minulog vikenda u Bratislavi tokom susreta s direktorom Arhiva Vojvodine iz Novog Sada Nebojšom Kuzmanovićem rekao je da „uprkos sve učestalijim apelima EU da i njenih pet preostalih članica, koje nisu priznale nezavisnost Kosova, to ipak učine, Slovačka i dalje čvrsto stoji na stanovištu da je Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije. „Vlada i parlament Republike Slovačke, kao i ja lično imamo apsolutno nepromenjivo mišljenje o nepriznavanju samostalnosti Kosova. To je permanentan stav spoljne politike Republike Slovačke nezavisno od sastava vlade”, rekao je ministar Nađ, dodavši da se taj stav zasniva na poštovanju osnovnih načela međunarodnog prava i proizilazi iz principa definisanja granica u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Kada je reč o Španiji, predsednik Vučić je nakon posete toj zemlji i razgovora s kraljem Felipeom Šestim, ali i premijerom Pedrom Sančezom, rekao da je jasno da Madrid neće priznati nezavisnost Kosova i da će nastaviti poštovanje međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Srbije. I premijer Grčke Kirjakos Micotakis kaže da Grčka ne priznaje samoproglašenu nezavisnost KiM i da ostaje dosledna u tom stavu. „Što se tiče Kosova i dijaloga, želim da budem jasan, stav moje domovine se ne menja. Ali mi želimo da vidimo normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i zato podržavamo dijalog, kao i napore izaslanika EU Miroslava Lajčaka. Želimo da se postigne pravno obavezujući sporazum, koji bi bio u interesu obe strane, i koji bi stvorio povoljniju atmosferu saradnje na Balkanskom poluostrvu”, poručio je Micotakis na konferenciji za novinare s predsednikom Vučićem.



Jan Cingel je jedan od autora izveštaja Univerziteta „Džon Hopkins”, koji je predložio priznanje Kosova od pet zemalja EU, članstvo u NATO-u, transformaciju dijaloga Prištine i Beograda i smanjenje ruskog i kineskog uticaja na zapadnom Balkanu. S njima se slaže i Vilsonov centar i zajedno se zalažu da Kosovo treba primiti po hitnoj proceduri u NATO kako bi vojno nadjačali Srbiju, bez obzira na to što time svesno krše Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN, a zatim naterati pet država EU da priznaju nezavisnost Kosova i na kraju smanjiti rusko-kineski uticaj u Srbiji, čime bi, prema njihovoj zamisli, Srbija izgubila sve adute i bila primorana na međunarodno priznanje.

Diplomata Zoran Milivojević kaže da redovnim putem nema mogućnosti da Kosovo postane član NATO-a. Za „Politiku” ističe da je to moguće ako se menja temeljni ugovor Severnoatlantske alijanse, zato što članice mogu da budu samo suverene države koje su priznate od UN. „Ne verujem da bi mogli da menjaju ugovor, jer za tako nešto je potrebna saglasnost država članica i ne znam šta bi se sve menjalo. Druga stvar su četiri države koje nisu priznale Kosovo. Za prijem Kosova, osim da je reč o punopravnoj članici UN, potrebno je da bude opšta saglasnost svih država članica”, kaže Milivojević.

U tom slučaju, pošto Kosovo nisu priznale četiri države EU i NATO-a, moralo bi da dođe do promene temeljnog ugovora o stvaranju alijanse, što nije lako uraditi, dodaje Milivojević. Naglašava da ako se promeni ugovor o tom stavu i obezbedi da većina može da nadglasa manjinu, onda bi to važilo i za neke druge stvari. „Tada bi došlo do haosa i po drugim osnovama. Pitanje je kako bi članice NATO-a na tako nešto reagovale, pogotovo Francuska. To nikako ne bi mogli da urade kao što je bio slučaj s ubrzanim prijemom Rumunije i Bugarske, jer je reč o nezavisnim državama. Oni mogu, recimo, da po ubrzanoj proceduri prime Srbiju u NATO, ali ne i kada je reč o entitetu zvano Kosovo. Morao bi da se menja član, da se ubacuju i entiteti kao što su KiM, Baskija ili Tajvan, što je politički jako osetljivo”, upozorava Milivojević.

Višedecenijska praksa je pokazala da SAD obično s planom ne izlaze javno, a kad to čine, plasiraju ga u frazama i diplomatski uopšteno. Ako reše da nešto javno poruče, rade to preko određenih instituta i fakulteta koji su navodno nezavisni, ali koji nezvanično imaju tesne veze s Pentagonom. To se radi da bi uvek mogli da se ograde i kažu, kao u slučaju raznih „non pejpera”, da nije reč o zvaničnoj strategiji i da oni ne stoje iza toga.

Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da je reč više o željama Prištine i albanskih lobista koji pokušavaju da na mala vrata „uguraju” KiM u NATO, nego što je to zaista realno. Za naš list ističe da ni sve članice ovog vojnog saveza ne prihvataju lažnu nezavisnost i neće tek tako pristati da Kosovo uđe u alijansu. „Neke države, kao što je na primer Mađarska, priznale su Kosovo u ranijem periodu i one imaju vrlo rezervisan stav prema potencijalnim NATO aspiracijama Prištine. Treba podsetiti da NATO ne može u svoje redove da primi entitet čije granice nisu definisane, a ovde je na potezu Srbija, koja osporava koncept nezavisnog Kosova koji je na papiru do Kopaonika. U tom slučaju otvara se pitanje severa pokrajine i to mnogo ozbiljnije nego dosad i pitanje atlantskih integracija je isključeno. Srbija ukoliko želi može sama da zaustavi proces takozvanih NATO integracija Kosova”, zaključuje Dragomir Anđelković.

(Politika)

KOMENTARI



2 komentara

  1. milorad5 says:

    Ma nema šanse da će da ih saslušaju uopšte a kamoli pokušaju da ih prime,pogotovo ne sad,u ovom momentu.Ove "inicijative" samo pokazuju koliko su šiptari GLUPI i što su gluplji to bolje za nas.Jedino što dobro shvataju je da iz američkog čmara ne smeju da ispadnu,jer inače,osušiće se za 2 min.Pitam se pitam,šta će da bude kad amerikanci reše da se očiste od glista?U svakom slučaju bil obi zabavno gledati facu onoga koji bi sad pokušao da primi kosov iu NATO,jer sigurno je da bi još nekoliko članova osim onih koji ni ne priznaju kosovo,ozbiljno podrignulo u kafani.

  2. Velika Metla says:

    Ovako kako su se šiptarski teroristi dovukli na vlast iza natoe horde isto tako su se komunjare dovukle na vlast iza redova Crvene armije. Kako i priliči teroristima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *