PUPOVAC: Ćirilica se izjednačava sa tenkovima

PUPOVAC: Ćirilica se izjednačava sa tenkovima

10 decembra 2013

Milorad-PupovacIzjednačavanjem ćirilice i tenkova želi se da jedan civilizacijski prostor, a ne samo jedno pismo, budu poistovećeni s ratnim stradanjima i to 20 godina poslije rata, rekao je danas poslanik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac na skupu u hrvatskom Saboru.

Pupovac je podsjetio da „takve demonizacije jednog pisma“ nije bilo na ovim prostorima ni prema gotici, 20 godina poslije Drugog svjetskog rata.

Na okruglom stolu o evropskoj višejezičnosti, Pupovac je upozorio da „Srbi, Bosanci i Crnogorci, koji govore svojim materinjim jezikom, danas u Hrvatskoj reskiraju da budu diskriminisani“.

„Takva situacija u Hrvatskoj rezultat je totalitarne jezičke politike, nedostatka tolerancije, ali i sve teže privredne situacije“, ocijenio je on.

Povod ovog skupa bila je najnovija referendumska inicijativa o ćirilici, za koju je štab za odbranu hrvatskog Vukovara, koji se bori protiv ćirilice, prikupio 650.000 potpisa.

Sa okruglog stola pod nazivom „Evropsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia?“, na Međunarodni dan ljudskih prava, pozvani su cjelokupna hrvatska javnost i politika da zaštite stečeni nivo prava manjina na svoj jezik i pismo.

Goran Beus Rihemberg iz Hrvatske narodne stranke referendumsku inicijativu o zabrani ćirilice nazvao je „cirkusom i iracionalnim pokušajem obračuna s dijelom identiteta jedne nacionalne manjine“.

„Zabrinjavajuće i dramatične su informacije koje stižu iz Vukovara u kojem je danas teško biti i Srbin i Hrvat“, ocijenio je Eugen Jakovčić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, pozvavši hrvatsku javnost, uključujući i Katoličku crkvu, na okretanje budućnosti, toleranciji i suživotu.

Aktivisti za ljudska prava upozorili su na važnost uvođenja građanskog i interkulturalnog obrazovanja mladih i još prisutnu stigmatizaciju i segregaciju djece koja pohađaju nastavu za manjine u Vukovaru.

Na skupu su učestvovali diplomatski predstavnici niza evropskih zemalja koji su, opisujući dobre prakse svojih zemalja, pokazali da su dvojezičnost i višejezičnost raširena i normalna praksa u Evropi i da je interkulturalnost osnovna odrednica evropskog identiteta.

Okrugli sto organizovala je građanska kampanja „Svi mi – Za Hrvatsku svih nas“.

KOMENTARI



Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *