ПУТИН ОДЛУЧИО: Русија од Србије прави енергетског гиганта! АМЕРИКА НАМ ОВО НЕЋЕ ОПРОСТИТИ!

PUTIN ODLUČIO: Rusija od Srbije pravi energetskog giganta! AMERIKA NAM OVO NEĆE OPROSTITI!

23 juna 2017

Bugarski, mađarski i austrijski mediji saopštavaju da je izvesno obnavljanje projekta gasovoda zamrznutog 2014. godine. Početkom juna, tri godine nakon zamrzavanja „Južnog toka“, ponovo je akteualizovana tema izgradnje ovog gasovoda, a Rusi planiraju da od Srbije, koja se pokazala kako najverniji saveznik i prijatelj Moskve, naprave energetskog monstruma u ovom delu Evrope.

O obnavljanju projekta je govorio i ministar spoljnih poslova Mađarske, koji je potvrdio da tri zemlje vode intenzivne razgovore o revitalizaciji projekta „Južni tok“.

Istina, kompanija „Gazprom“, kojoj pripada projekat „Južni tok“, za sada nije dala nikakvu zvaničnu izjavu po tom pitanju, a Ministarstvo energetike Ruske Federacije je saopštilo da još ne planira povratak na ovaj projekat. Međutim, eksperti sa kojima se konsultovala Ruska reč smatraju da je obnavljanje projekta izvesno.

Pregovori u toku

Mađarski mediji su početkom juna otkrili da Moskva, Budimpešta i Beograd vode diskretne pregovore o obnavljanju izgradnje „Južnog toka“.

Konkretno, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je 2. juna izjavio da su Rusija, Mađarska i Srbija obnovile pregovore o izgradnji gasovoda „Južni tok“.

Austrijski list Der Standard je 13. juna saopštio da OMV (najveća naftno-gasna kompanija u Centralnoj Evropi) i „Gazprom“ razmatraju mogućnost obnavljanja rada na ovom projektu.

Najviše koristi od tog poteza imala bi austrijska kompanija OMV, kao i sama Austrija, koja bi u tom slučaju postala najveće gasno čvorište u Evropi, kaže se u publikaciji.

Pored toga, 9. juna je bugarski list Kapital saopštio pozivajući se na neimenovane funkcionere da vlada Bugarske pregovara sa ruskim Gaspromom o varijantama isporuke gasa Južnoj Evropi.

Između ostalih je razmatrana i varijanta ogranka „Turskog toka“ ili gasovoda preko Bugarske. Tako bi Bugarska zadržala ulogu tranzitne zemlje, istaklo je izdanje.

Interesovanje za ovu temu podgrejao je i telefonski razgovor bugarskog predsednika Rumena Radeva i ruskog predsednika Vladimira Putina. Oni su razmotrili bilateralnu saradnju u sferi energetike, što je informativna služba Kremlja saopštila u ponedeljak 19. juna.

Zašto je projekat zamrznut?

„Južni tok“ je projekat koji košta 15,5 milijardi evra. Planirano je da se njime u Evropu dostavlja 67 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Operater projekta je bila gaspromova kompanija-ćerka South Stream Transport B.V.

Glavna trasa gasovoda ukupnog kapaciteta 63 milijarde kubnih metara godišnje trebalo je da prođe kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju. Međutim, u decembru 2014. godine Rusija je odustala od izgradnje zbog kolebljivog stava Bugarske, posle čega je Gasprom otkupio udeo kompanija Eni, EdF i Wintershall u ovom projektu.

Danas se Gasprom bavi realizacijom alternativnih projekata u evropskom pravcu, a među njima su najveći „Severni tok 2“ (55 milijardi kubnih metara godišnje) i „Turski tok“ (dve linije po 15,75 milijardi kubnih metara).

– Gasprom ima već dovoljno varijanti projekta cevovoda u južnom pravcu – istakao je u komentaru za Rusku reč Aleksandar Sopko, analitičar Energetskog centra poslovne škole Skolkovo.

Međutim, Sopko ne isključuje mogućnost da se izgradnja ovog gasovoda ipak obnovi, a za to može biti iskorišćen „Turski tok“ koji se već gradi.

– Može se pretpostaviti da je obnavljanje ‘Južnog toka’ zaista vezano za drugu liniju ‘Turskog toka’ kojom će gas krenuti u Jugoistočnu Evropu. U tom slučaju je malo verovatno da Bugarska ponovo učestvuje u projektu, s obzirom da je on zbog nje i zamrznut – kaže ovaj analitičar.

Realna priča

Kada je reč o Evropskoj uniji, jedina moguća tranzitna zemlja pored Bugarske je Grčka, odakle će gasovod biti sproveden kroz Makedoniju, Srbiju, Mađarsku, i najzad stići u Austriju. Takva, po Sopkovom mišljenju, može biti trasa „tursko-južnog“ toka.

– Tu problem može biti mali kapacitet gasovoda, a samim tim i skupi radovi na njegovoj izgradnji, s obzirom na cenu jednog kubnog metra gasa koji će biti transportovan ovim cevima – ističe on.

„Turski tok“ i „Severni tok 2“ su dosta skupi projekti, ali nije isključen ni povratak na „Južni tok“, smatra Sergej Koroljov, analitičar finansijske kompanije „Alor Broker“ (jedne od 10 najprestižnijih ruskih brokerskih kompanija):

– Evropi je veoma potreban gasovod koji bi bio alternativa ukrajinskom, a Gasprom može to da obezbedi. Smetnja su samo političke nesuglasice koje su privremene, i zato postoje šanse da bilo koji od tri pomenuta projekta bude uspešno realizovan – jasan je on.

Po njegovom mišljenju, podjednake su šanse da administrativne barijere budu postavljene ili uklonjene u svakom od ovih projekata, i zbog toga je razumno raditi na sva tri gasovoda istovremeno.

Južni tok je vezan za situaciju na Bliskom istoku

Mogućnost obnavljanja pregovora vezanih za „Južni tok“ trebalo bi sagledavati u kontekstu opšte geopolitičke situacije na Bliskom istoku, smatra Oleg Bogdanov, glavni analitičar kompanije „Teletrid Grupp“.

– Nije isključeno da je Moskva posle blokade Katara odlučila da aktivira sve moguće varijante energetske saradnje sa evropskim zemljama, jer kada postoji više varijanti (‘Severni tok 2’, ‘Turski tok’ i ‘Južni tok’), ima i više mogućnosti za manevar i cenkanje, naročito ako se uzme u obzir krajnje tvrd stav Kijeva po pitanju tranzita gasa“, smatra Bogdanov.

U tim pregovorima, kaže on, ima daleko više političkih nego ekonomskih motiva.

(RUSKA REČ)

KOMENTARI



9 komentara

  1. Trifun says:

    Ako Nemacka ponovo pokusa da blokira to, treba je odjebati za sva vremena. Aufirdezen degeni.

    • hristina says:

      Τrifun/ Nemackoj se sprema blokada za "Nord Stream-2"! Naime kako pise voicenews.gr, na zahtev Ukrajine (2019. Rusija joj zatvara ventil!) da sankcionise sve kompanije koje ucestvuju u bilo kakvoj trgovini sa Rusijom (dve nemacke i jedna holandska na "NS-2"), SAD to uvijaju u paket pa kazu: "Gasovod "Nord Stream-2" je u suprotnosti sa interesima SAD i principima solidarnosti EU." U jednom drugom clanku, na istom portalu, pise da su u zavrsnici dogovori za stvaranje "Pravoslavnog luka": Srbija-Bugarska-Rusija; da je predsednik Bugarske Rumen Radev pozvao Putina, i ovaj prihvatio, da sledece godine prisustvuje obelezavanju 180. godisnjice oslobadjanja od Turaka. Ne pominje se "Juzni tok", ali "mirise" (ovo kazem ja, ne voicenews.gr) i dodajem da Bugarska gubi godisnje 400 miliona (dolara ili evra - nebitno) samo od tranzita gasa. Skupa poslusnost koju, cini se, i sama uvidja!

  2. QQ-LELE says:

    Gledam sliku , i sumnjam da bi austrijanci dozvolili da juzni tok prodje ispod Austrije, kroz Sloveniju, a da jedan krak ide ka njima.

    • hristina says:

      QQ-LELE/ Ako gledas sliku (dok je ne zameni "Intermagazin"!!!), videces kolika nam je teritorija okupirana! Velicine CG, velicine pola Albanije,... o istorijskom i duhovnom znacaju srpskog Jerusalima - da i ne govorimo!

      • hristina says:

        Hvala,"Intermagazin"! Niko nije bezgresan. Volim vas!

  3. da da says:

    kako ciganska bulgarija koja nema dinara za život,odbije najveći projekat u istoriji te ciganske države.rob uvek ostaje rob...ciganiju treba rasformirati i uzeti jedan koridor do crnog mora,a ostalo njima ostaviti da prodaju željezo i kemijaju od danas do sutra...drugačije ne znaju živeti...žene im se kurvaju,a oni švercaju željezo i auto delove.moš mislit država cccccccc

  4. goran says:

    Da je Putin u sukobu sa Zapadom, zavrnuo bi gas odavno. Ne nasedajte na njegove trikove.

    • hristina says:

      goran/ "Zavrnuce" 2019. i onda ces TI biti (konacno!) srecan gledajuci kako umiru od zime 45 miliona Ukrajinaca i po sistemu domino - pola Evrope! Jesi li ti normalan?

  5. Harry Neron says:

    Počelo vreme kislih krastavca u medijima. I ta priča se sasvim uklapa u tu definiciju lakog čitanja da brže prođe vreme jer suštine tu nema, i turski tok če završiti na rusko turskom čvorištu u Crnom moru bez dsljnje izgradnje. Živi bili pa videli.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *